Na "Hristos Vaskrese“, "Hristos Voskrese“ ili "Hristos Vaskrs“ ne možete da odgovorite samo sa hvala. Oni koji nisu sigurni kako se pravilno izgovara odgovore ili fotografijom ili svaki put različito, u zavisnosti od primljene poruke.


Svake godine ponovo se javlja ista dilema.Ako ste u dilemi kako treba pravilno jedni drugima da čestitate praznik, treba da znate da je razlog prije svega uticaj različitih kulturnih tradicija u kojima smo se nalazili.
Tako danas imamo Uskrs – srpsko narodno, Vaskrs – staro srpsko književno i crkveno i Voskresenije današnje srpsko crkveno.

Prema današnjem opšteprihvaćenom rječniku matice srpske, najpravilnije bi bilo reći: “Hristos vaskrse”! Pored toga ispravno je i “Hristos voskrese”.

Izvorni oblici reči kao što su Vaskrs, Vaskrsenije, Vaskrsnuti, Vaskrse potiču iz starog srpkog crkvenog i književnog jezika. Ove riječi u prevodu označavaju uskrsnuće, odnosno ustajanje iz mrtvih i ponovno oživljavanje.

Takozvani srpskoslovenski jezik, odnosno srpska redakcija staroslovenskog jezika, nastala je u vrijeme kada su Srbi primili slovensko bogosluženje i slovensku pismenost, tokom X vijeka. Od tada pa do prvih decenija XV vijeka, Srbi su pomenute riječi izgovarali sa poluglasnikom iza početnog “V”, a od XV vijeka pa nadalje izgovaraju ih sa “A”. Dakle to je riječ Vaskrs.

Negdje od sredine XVIII vijeka do danas ruskoslovenski jezik se upotrebljava u Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao zvaničan crkveni jezik. U tom crkvenom jeziku riječi o kojima govorimo izgovaraju se na ruski način, sa “O” u prvom slogu, Voskresenije, Voskresnuti, Voskrese.

Riječ Uskrs pripada srpskom narodnom jeziku, u kojem je u veoma davno vrijeme početno “U” dobijeno od starog početnog “V”.

Tako da je potpuno ispravno i u duhu našeg srpskog jezika i pravoslavlja čestitati i Usrks, kao i Vaskrs.

Telegraf.rs