Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Badnji dan. U hramovima i domovima pale se badnjaci i služe povečerja uoči Božića.


Na Badnji dan ide se u šumu po hrastovo drvo - badnjak koje se uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svjetlosti i toplote koja grijje i zbližava ukućane.


Pod kuće se posipa slamom da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, po predanju, rodio Hrist.




Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa Hrista i, zajedno sa Uskrsom, predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika.


Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana prije 7. januara Božićnim postom koji predstavlja pročišćenje duha i tijela, a ljudi se pozdravljaju riječima "Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".


Sam ciklus obrednih radnji započinje sa božićnim postom, koji traje šest nedjelja, natavlja se obilježevanjem Badnjeg dana i Božića, da bi se završio na Bogojavljenje, 19. januara.

Badnji dan je posljednji dan posta, dan kada se obavezno priprema posna večera, a prati ga i druga simbolika kod Srba, sječa badnjaka, unošenje slame, bacanje oraha, pijukanje djece koju predvodi domaćica i obilaženje u krug prostorije u kojoj se postavlja posna večere.


Smatra se da je Badnji dan povezan sa pokojnicima, pa se vjeruje da su te večeri zajedno živi i njihovi pokojnici, odnosno preci.


Sva hrana koja se pripremala u prošlosti, a koja se priprema i danas ima to značenje veze ovog i onog svijeta.


Kad je riječ o samom obilježavanju Božića, običaj je da ujutru jedan član porodice odlazi u crkvu, da bi se po povratku prvi put poslije posta, omrsili, a obavezno je i lomljenje pogače.


Održalo se vjerovanje da se na Božić nigdje ne ide i da je porodica na okupu. U nekim krajevima, na sjeveru Srbije, postojao običaj da se uveče izlazi iz kuće u šetnju ulicama ili na konjima, dok mladi muškarci tek oženjeni odlaze u tazbinu, gdje dobijaju darove.


Smatra se da prva osoba koja za Božić dođe u kuću, polažajnik, uspješan mladi čovjek koji treba da donese prosperitet domaćinstvu.


Božić po julijanskom kalendaru, pored srpske, slave i ruska, jermenska crkva, Sveta gora i jedan dio koptske crkve.