Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Varvaru, praznik koji se obilježava krsnom slavom, ali i brojnim narodnim običajima koji su se očuvali do danas.
Ko je bila Sveta Varvara?
Sveta velikomučenica Varvara živjela je u četvrtom vijeku u Maloj Aziji i mučenički je postradala zbog svoje vjere. Rođena je u gradu Iliopolju misirskom, u neznabožačkoj porodici svog oca Dioskora, bogatog i uglednog čovjeka.
Varvara je bila izuzetno lijepa i mudra djevojka, pa ju je otac, želeći da je sačuva od svijeta, zatvorio u kulu svog dvorca, okruživši je raskošju, udobnostima i sluškinjama. Upravo u toj usamljenosti, svojim bistrim umom, Varvara je došla do spoznaje o Tvorcu i Gospodu, iako je niko tome nije podučavao.
Kada je jednom uspjela da pobjegne iz kule, Božjim promislom susrela je hrišćanke od kojih je saznala istinu koju je i sama naslućivala. Po povratku u kulu, u kupatilu je prosjekla treći prozor kao simbol Svete Trojice, a prstom, kao gvožđem, u kamenu izdubila krst. Iz njene stope na podu kupatila potekao je izvor žive vode, za koji se vjeruje da je liječio mnoge bolesti.
Kada je surovi otac saznao za sve ovo, prijavio je kćerku namjesniku Martijanu. Varvara je bačena u tamnicu i teško mučena, zajedno sa drugom hrišćankom, Julijanom. Odsjekli su im grudi i, radi poruge, vodili ih po gradu. Na kraju, Varvaru je pogubio njen rođeni otac, dok su Julijanu ubili vojnici.
Prema predanju, odmah nakon toga grom je udario u Dioskorovu kuću i usmrtio i njega i Martijana. Sveta Varvara postradala je 306. godine, a njene čudotvorne mošti nalaze se u Kijevu.
Običaji za praznik Svete Varvare
Iako mali broj vjernika ovaj dan slavi kao krsnu slavu, praznik Svete Varvare u narodu je veoma poštovan.
Prema običajima, na današnji dan kuva se „varica“ od raznih žitarica, koja se jede narednih dana.Varica se uveče ostavi da uvri pored vatre u loncu, pa se sutra na Varvarin dan gleda sa koje je strane navrilo, pa se kaže da sa te strane u polju treba sijati pšenicu, ako se želi dobar rod. Vareno žito se jede u kući, njim se posipa mjesto gdje se uzima voda za piće, a miješa se i sa soli, pa se daje stoci.
Običaj je da se danas sije žito, što je posebno njegovano u porodicama sa malom djecom. Naime, žito koje djeca posiju u plitak tanjir ili činijicu danas, trebalo bi da ozeleni do Božića.
Naši stari kažu da od današnjeg dana dan počinje da raste, a noći su sve kraće i do Božića dan bude pola sata duži, od kada počinje naglo da raste.
Slični običaji postoje i kod katolika, dok se u Srpskoj Sveta Varvara obilježava i kao Dan rudara, jer se smatra njihovom zaštitnicom.
Napišite svoj komentar!