Sinoć su u kulturnom Centru Trebinje ponovo „zvonile zvonke pjesme“, iako Profesora Božidara Boba Vučura, dugogodišnjeg urednika Radio Trebinja, nije bilo tu.
A bio je... bila je njegova muzika, mališani kojima je u amanet ostavio muziku i lijepu melodiju ali i njegovi saradnici kojima je, nažalost njegovim odlaskom u vječnost, ostavio svoj Festival koji je godina sam organizovao i bio „kompozitor jedne od najlješih kulturnih melodija Trebinja“.
„Zahvaljujući njegovim prijateljima i saradnicima, od ove godine ponovo će, hvala Bogu da „Zvoni zvon zvonke pjesme“.Odlučili smo da u stvarnost donesemo ideju o ponovnom održavanju, odnosno o oživljavanju festivala koja je potekla sa nekoliko adresa. Uz podršku Bobove porodice, supruge Branke, sina Jovana i kćerke Nevene, najglasniji su bili Marko Resković, profesor Milisav Sukonjica i eto moja malenkost uz veliku podršku, Gradske uprave i Radio Trebinja kulturnog centra i svih profesora muzike našeg grada. I svih onih koji vole našeg profesora“, kaže profesor Muzičkog u Gimnaziji Jovan Dučić Pero Bokić.
A da Profesor Bobo i dalje živi i živjeće u našim srcima svjedoče riječi Marije, nekada Ninković, a sada Tešić, dame koja je nastupala u takmičarkom programu prvog, odnosno drugog Festivala „Zvon zvonke pjesme“.
„Zaista sam srećna jer ovaj festival živi i da ponovo „zvone zvonke pjesme“ u Trebinju. Zahvaljujući profesorovoj ljubavi prema muzici i djeci festival je opstao punih 20 godina i ostavio je zaista nemerljiv pečat u muzici grada Trebinja i bio je prva stepenica u muzičkom odrastanju mladih muzičara Trebinja. Mnogi od njih su nastupali u Banja Luci na Đurđevdanskom festivalu, na „Prvom glasu“ i mnogim drugim regionalnim festivalima. Pamtim ga kao jednog velikog zaljubljenika u muziku, divnu osobu ali prije svega čovjeka koji je nesebično dijelio svoju pozitivnu energiju“, rekla nam je Marija Tešić.
I na kraju, nije floskula, ali pobjednici su svi.
Svako od malenih pjevača, praćenih orkestrom Gimnazije Jovan Dučić, na svoj, odličan način, donijeli su neke od Profesorovih dječijih hitova.
Ali Stručni žiri i Žiri publike su donijeli odluke o najuspješnijim kojima je nagrade uručio Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.
Stručni žiri je radio u sastavu:profesor Silvana Stevanović, profesor, Dragan Jelačić i predsjednik, profesorica Jelena Marić direktor Muzičke škole u Trebinju. Njihovim odlukama prvo mjesto osvojila je Nataša Janković, drugo Milica Cerovina, a treće Vera Bužanin. Žiri publike je radio u sastavu Suzana Lambeta, Nenad Ilić, nekadašnji učesnici Festivala, i Boban Bovan, odlučili su da je bolja od ostalih bila Milica Cerovina.
U pratećem dijelu programa nastupila je Marija Tešić i orkestar Gimnazije Jovan Dučić a Pozorišna sala Kulturnog centra bila je ispunjena do posljednjeg mjesta.
I nemojte zamjeriti na ovom, iako gramatički neispravnom, velikomslovu u riječi Profesore.
Naš Profesor Božidar Bobo Vučur je to itekako zaslužio.
Tačnije zaslužio je najveće moguće slovo.
Ovakve Festivale nemaju ni mnogo veći gradovi.
I na kraju... s obzirom da svaka pjesma nosi poruku i emociju evo ijedne Profesorove koju je 1972. pjevao veliki Zdravko Čolić.
Prolaze dani i godine duge,
Vrti se, vrti sve.
Razni problemi i sve što je lijepo
mijenjaju naše sne.
Kad’ kiša pada, ili snijeg se vije,
mirno je mirno sve.
A kad Sunce grane, i obasja Zemlju,
odnosi probleme te.
Dim-di-ri-di-ri-di-dam!
Zapjevaj sa mnom,
jer to je pjesma za tebe!
Dim-di-ri-di-ri-di-dam!
Ooooo, to je pjesma ta!
Prolaze dani, i godine duge...
Profesorov amanet ostaje.
I ponovo „Zvoni zvonka pjesma nad Trebinjem“.
Napišite svoj komentar!