Elektronska kartica - Foto: RTRS
Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske predviđa pomjeranje granice za neplaćanje participacije za zdravstvenu uslugu za djecu sa 15 na 18 godina.

Jedna od novina ovog zakona je da žena i maloljetnica koja ima više od 15 godina imaju pravo na slobodan izbor i registraciju kod ginekologa u domu zdravlja, specijalističkoj ambulanti ili centru, ili izuzetno kod doktora porodične medicine.

Između ostalog, definisano je pravo pacijenta na slobodan izbor zdravstvene ustanove na teritoriji Republike, na drugo stručno mišljenje, informaciju, pristanak, ali i odbijanje zdravstvene usluge, na uvid u svoju medicinsku dokumentaciju i troškove liječenja.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je Srni da je ovim zakonom uređen širi obim prava, ali i obaveze građana i pacijenata prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

- Suština našeg rada kod ovog zakona je bila da u fokus stavimo pacijenta i damo punu ulogu struci u smislu uključenosti u različite planske procese koji se rade na nivou Republike i da gledamo da zdravstveni sistem bude što kvalitetniji i efikasniji. Ima zaista puno, vjerujem dobrih novina - rekao je Šeranić.

Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske Draško Kuprešak rekao je da je Zakonom predviđeno da djeca do šest godina u izuzetnim slučajevima, ako nema pedijatra, mogu biti primljena kroz sistem porodične medicine.

- To je nedostajalo ranijim zakonskim rješenjima i na ovaj način legalizujemo praksu koja je trenutno u Srpskoj i koja na neki način omogućava da doktori porodične medicine normalno pregledaju, kao što i sada rade, ali i da unesu taj pregled kroz sistem - istakao je Kuprešak.

On je dodao da je i pedijatrima dozvoljeno da budu stručna logistika za djecu od sedam do 15 godina, odnosno da postoji definisan interni put kretanja pacijenta od porodične medicine do pedijatrije.

Kuprešak je istakao da je novim zakonom predloženo formiranje centara za prevenciju, ali i nove usluge - telemedicina i mobilno zdravstvo, koje će omogućiti da se upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija obezbijedi pružanje zdravstvenih usluga na daljinu, nadzor nad pacijentom, sprovođenje preventivnih mjera...

Posljednjih nekoliko godina, kako kaže, prevencija je kao suštinska djelatnost porodične medicine poprilično stagnirala zbog pandemije i ostalih problema, ali se sada stvaraju pretpostavke da taj specijalistički centar, koji treba dobro definisati ko će ga činiti, bude stručna organizaciona jedinica da pomaže i koordiniše realizaciju prevencije sa porodičnom medicinom, jer je povećan broj pacijenata sa oboljenjima kao što su dijabetis ili hipertenzija.

- Želimo da kroz ranu detekciju tih oboljenja uhvatimo bolest u ranoj fazi, mislimo i na prevenciju malignih oboljenja, na aktivnosti mamografije, ultrazvuk dojke, abdomena, laboratorisje usluge... - naveo je Kuprešak.

On je naglasio da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti apostrofirana i ojačana uloga lokalne zajednice u modeliranju primarne zdravstvene zaštite, pa će lokalni parlamenti donositi plan mreža zdravstvenih ustanova koje se osnivaju na nivou opštine ili grada, čime će uspjeti da iskontrolišu otvaranje novih ambulanti, nelojalnu konkurenciju između javnog i privatnog sektora.

- To je bilo problematično u proteklom periodu, jer su nicale kao pečurke poslije kiše. Veliki broj specijalističkih ambulanti privatnog karaktera su na neki način fragmentirale i registrovale veliki broj građana za ambulante porodične medicine, pedijatrije i ginekologije i to nije bilo dobro rješenje jer svi su imali manji broj registrovanih pacijenata u odnosu na standard i nisu mogle isfinansirati svoju djelatnost - naglasio je Kuprešak.

On je dodao će od sada ambulante biti otvarane tamo gdje treba, ne samo u urbanim, nego i ruralnim sredinama.

Predsjednik Komore doktora stomatologije Srpske Saša Dabić rekao je Srni da su svojim primjedbama i prijedlozima omogućili da prilikom donošenja plana mreža zdravstvenih ustanova saglasnost daju Ministarstvo i nadležne komore, čime će biti u mogućnosti da utiču na broj novootvorenih zdravstvenih ustanova, na njihovu pravilnu rasprostranjenost u zavisnosti od stvarnih potreba.

- Omogućili smo da u komisiji koja ocjenjuje ispunjenost uslova za početak rada zdravstvene ustanove, pored državnih službenika, jednog člana imenuje nadležna komora, jer smo smatrali da su komore jedine u mogućnosti da angažuju stručno lice koje će ocijeniti ispunjenost uslova za početak rada zdravstvenih ustanova - rekao je Dabić.

On je naglasio da je usvojen njihov prijedlog da apoteke distribuiraju lijekove, a dentalni depoi sa distribucijom medicinskih sredstava stomatolozima da ne bi nastali problemi na tržištu i enormna poskupljenja.

- Uspjeli smo da se u okviru stomatološke ambulante, specijalističke stomatološke ambulante ili specijalističkog centra mogu proizvoditi medicinska sredstva /krunice, mostovi, proteze/, a da se ne mora registrovati zasebna podjedinica sa novim JIB-om ili fiskalnom kasom - zaključio je Dabić.