Ispred Sabornog hrama u Trebinju sinoć je održano predavanje na temu „Dobro nam je ovdje biti“, koje je u susret prazniku Preobraženja Gospodnjeg održao protojerej-stavrofor Gojko Perović.
Uvod u predavanje dao je đakon Branislav Rajković, koji je govoreći o Tavoru, značenju ove biblijske gore i putu ka prazniku Preobraženja, podsjetio na riječi apostola Petra: „Gospode, dobro nam je ovdje biti“.
Rajković je istakao da su izabrani apostoli Petar, Jakov i Jovan na vrhu Tavora doživjeli trenutak u kojem su shvatili razliku između onoga što su do tada proživjeli i punoće života i Božanske energije koja im se otkrila u čudesnom trenutku Hristovog Preobraženja.
Govoreći o samom nazivu Tavora i glagolu „tavoriti“, Rajković je objasnio da, iako njihova etimološka povezanost nije utvrđena, značenje glagola u našem jeziku može biti snažna semantička paralela sa temom večeri – životom koji nije punoća, već životarenje.
„Ono što su dotada proživjeli, pa makar i sami sa Gospodom kao čovjekom, u stvari je jedno životarenje u odnosu na onu punoću života i punoću one Božanske energije koju im je, makar donekle, mogao prikazati u tom čudesnom trenutku Preobraženja“, naveo je Rajković.
Posebno je govorio o simbolici planine – mjestu ka kojem se, bez obzira odakle čovjek krene, stiže na isti vrh. Ta slika, kako je rekao, može biti povezana i sa različitim putevima tumačenja Svetog pisma koji se na kraju susreću u jednoj istoj istini.
Upravo tako se, naveo je, dogodila i zanimljiva podudarnost prilikom pripreme programa uoči Preobraženja Gospodnjeg. Ideja je bila da jedan od događaja nosi naziv „Dobro nam je ovdje biti“, ali je kasnije otac Boris predložio ocu Gojku da sam odredi temu predavanja. Kada je upitan za naslov, odgovor je bio isti – „Dobro nam je ovdje biti“.
Tema je tako postala svojevrsni uvod u predavanje oca Gojka Perovića, koji je govorio o smislu Hristovog Preobraženja, Tavoru kao mjestu susreta čovjeka sa Božijom slavom, ali i o potrebi da čovjek prepozna trenutke u kojima mu je zaista „dobro biti“ – ne samo zbog mjesta na kojem se nalazi, već zbog prisustva Božijeg.
Otac Gojko je kazao da se u Trebinju i Hercegovini uvijek osjeća dobro.
„Kad kažemo Hercegovina, onda se prirodno sjetimo i onog stiha iz Jevanđelja koji se odnosi na Preobraženje: ‘Gospode, dobro nam je ovdje biti’. I evo, ovih dana u Trebinju zaista možemo da kažemo da nam je dobro biti ovdje. Ja sam, na neki način, dokaz te rečenice”, kaže on.
Dodaje da Preobraženje otvara mnoga pitanja: šta se dešava na Tavoru, kako apostoli to doživljavaju i podnose, zašto su tamo samo trojica, gdje su ostali i kakve sve to veze ima sa našim životom. O tome vrijedi govoriti.
“A prije svega, u crkvi smo čuli 103. psalam, kojim počinjemo svaku večernju službu. Bez ikakvog natprirodnog Božjeg otkrivenja, on nas podsjeća na jednu vrlo važnu stvar – da nam je dobro biti ovdje, na ovoj planeti Zemlji, u ovom životu koji nam je Bog podario. Dobro nam je sa svim onim što nam je Bog dao – sa ovom prirodom, vazduhom koji dišemo, gravitacijom, svim silama i zakonima po kojima ovaj svijet funkcioniše. Sve je stvoreno tako da mi u tome možemo da živimo”, ističe otac Gojko.
Bog nam se otkriva i kroz prirodu i kroz redovna zbivanja, kroz stvarnost koju nam je podario, ali ponekad i na nadprirodan način – kada se usred kiše odjednom pojavi sunce, usred smrti život, usred bolesti zdravlje.
“To su neočekivane Božje pojave kroz koje nam se nešto posebno poručuje. Ali, prije svega, treba da prepoznamo ono što nam je stalno pred očima. Dobro nam je ovdje biti. I duši je dobro kada misli o Tvorcu koji nas je darovao ovim životom. Možda je ponekad dovoljno da stanemo, popijemo malo vode, udahnemo vazduh i shvatimo koliko smo već dobili. U tome je i jedna od velikih poruka 103. psalma – da prepoznamo dobrotu Božjeg dara koji već živimo“, samo je dio besjede Gojka Perovića.
Predavanje je održano u okviru programa posvećenog prazniku Preobraženja Gospodnjeg, a brojni Trebinjci, ali i turisti, imali su priliku da u ambijentu ispred Sabornog hrama slušaju jednog od poznatijih pravoslavnih besjednika.
Napišite svoj komentar!