Turska kafa nije samo napitak – ona je kulturni most, povod za razgovor i ritual koji traje više od pet vijekova.
Iako nosi naziv „turska“, njeni korijeni sežu daleko južnije, u Jemen, gdje su je sufijski mistici koristili za budnost tokom noćnih molitvi.
Od Jemena do Istanbula
kafa je u Osmansko carstvo stigla 1538. godine, kada je sultan Sulejman Veličanstveni zauzeo Jemen. Već naredne godine zrna su stigla u Carigrad, današnji Istanbul, gdje su se do 1550-ih počele otvarati prve „kahvehane“ – kafane koje su brzo postale centri društvenog života.
kafane kao mjesta okupljanja i pobune
Iako su kafane bile mjesta druženja, izazivale su i kontroverze. Vjerski i politički autoriteti smatrali su ih opasnima – guverner Meke zabranio je kavu još 1511. godine, a sultani su povremeno zatvarali kafane iz straha od subverzivnih aktivnosti. Sličan otpor postojao je i u Engleskoj, gdje je kralj Karlo II pokušao da ih ukine.
Ritual koji spaja ljude
Danas je kafa neslužbeno piće za druženje u Turskoj. Ritual pripreme je precizan: u maloj posudi s dugom drškom zvanoj džezva, najfiniji talog kafe polako se kafa, idealno na vrućem pijesku, kako bi se oslobodio bogat ukus i stvorio gusti sloj pjene na vrhu, što se smatra znakom kvaliteta.
Prava turska kafa poslužuje se vruća, s netaknutom pjenom, uz čašu vode za čišćenje nepca i komad lokuma koji uravnotežuje gorčinu. Iako se poslužuje u malim šoljicama, pije se polako, dajući talogu vremena da se slegne na dno.
Tumačenje sudbine iz šoljice
Kada se kafa popije, šoljica se okreće na tacnu, a nakon hlađenja slijedi taseografija – čitanje sudbine iz taloga. Iako proricanje nije dio islamske tradicije, ovaj ritual se smatra simboličkim i zabavnim. U nekim dijelovima Turske, koristi se i u ritualima udvaranja – mlada u mladoženjinu kavu dodaje so, a ako je on popije bez prigovora, pokazuje strpljenje i zrelost.
Put ka Zapadu i izazovi modernog doba
kafa se brzo proširila Evropom – prva kafana u Londonu otvorena je 1652. godine, a poput turskih „kahvehana“, postala je mjesto okupljanja i razmjene ideja. Ipak, turska kafa nikada nije stekla globalnu popularnost poput espressa. Dok neki stručnjaci zagovaraju inovacije, drugi se zalažu za očuvanje tradicije.
Gdje popiti pravu tursku kavu
Za autentično iskustvo u Istanbulu, preporučuju se mjesta poput Hafız Mustafa, Mandabatmaz i Nuri Toplar, gdje se kafa priprema polako, sa bogatom pjenom, uz lokum i vodu. Čitanje iz taloga možete doživjeti u četvrti Sultanahmet, ali se sve više cijeni lični pristup – jer turska kafa nije samo napitak, već priča koja se dijeli.
Napišite svoj komentar!