Tri grada u Srpskoj, odnosno Banjaluka, Bijeljina i Prijedor, prednjače i u opremljenosti i u obučenosti svojih pripadnika civilne zaštite i vatrogasno-spasilačkih jedinica u slučaju eventualnog razornog zemljotresa kakav je nedavno pogodio Albaniju, saznaju "Nezavisne".

drac_rusenje_hotel_prtscr.jpeg

Stručnjaci ističu da građani RS moraju biti svjesni činjenice da žive na seizmički aktivnom prostoru, te da se mora imati adekvatan odgovor.

U Republičkoj upravi civilne zaštite RS navode da u slučaju zemljotresa postoji raznolikost u opremljenosti, obučenosti i odgovoru lokalnih zajednica. Ova uprava je u postupku obuke i opremanja jedinice - USAR tima, a koja će biti obučena i opremljena za brzi odgovor u slučaju da zemljotres pogodi urbane sredine.

Pojedini članovi Uprave i tima potpuno su obučeni i spremni da odgovore svakom izazovu, ali, kako priznaju, sistem funkcionisanja specijalizovanih timova je izazov koji je pred njima.

"Posjedujemo termalne kamere, pse za pretrage, opremu za spasavanje, odnosno opremljeni smo za zadatke izviđanja ruševina, pronalaženje zatrpanih u ruševinama, osiguranje oštećenih objekata i konstrukcija, spasavanje zatrpanih i pružanje mjera prve pomoći", kaže za "Nezavisne" Milan Novitović, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske.

Razvijenije i bogatije zajednice, odnosno države, kako dodaje, nikada do sada samostalno nisu imale adekvatan odgovor na katastrofe koje su iz zadesile kao posljedica razornih zemljotresa.


"Spremni smo i obučeni da u takvim situacijama zatražimo i organizujemo prijem međunarodne pomoći, bez obzira na to da li se radi o pomoći Federalne uprave, pomoći susjeda, odnosno Srbije, Hrvatske, Crne Gore, ili pomoći kroz Evropski mehanizam pružanja pomoći, odnosno INSARAG mehanizam UN", kaže Novitović.

Od vatrogasaca se u ovakvim situacijama takođe puno očekuje, a Goran Stojaković, predsjednik Vatrogasnog saveza RS, navodi da imaju dosta vatrogasaca koji su prošli specijalističke obuke za rad sa uređajima i spravama za traženje nestalih lica, odnosno uspostavljanje kontakta sa nestalim pod ruševinama.

"U slučaju jačeg zemljotresa mora se angažovati i građevinska tehnika, odnosno mašine, kako bi se došlo do lica pod ruševina, a vidjeli ste da su u takvim situacijama angažovani i vatrogasci, koji pomažu da se što brže dođe do unesrećenog", navodi Stojaković, te dodaje da bi, ukoliko bi zatrebalo, vatrogascima u pogođenoj opštini pomagale kolege iz drugih lokalnih zajednica.

"Nezavisne" nezvanično saznaju da bi se, iako više ne postoji Republička uprava robnih rezervi, zalihe hrane u ovakvim slučajevima crpile od Crvenog krsta.

Međutim, da posla ima još, svjedoče riječi Snježane Cvijić-Amulić, načelnice Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu RS, koja smatra da je potrebno još neke stvari definisati.

"Kako na najbolji način riješiti situaciju ako bi došlo do katastrofe? Vi, recimo, iz škola ne možete da pustite djecu. Gdje će djeca tada da odu? Imate roditelje koji su na poslu, koji su otišli na službeni put. Kako da dijete od sedam godina pustite kući", pita ona, te dodaje da u zone sa većom vjerovatnoćom pojave jačih zemljotresa spadaju banjalučka regija i južna Hercegovina.

Građani ovih, ali i ostalih regija, pitaju se da li žive u dovoljno otpornim građevinama, dok u građevinskom sektoru tvrde da se o bezbjednosti vodi računa.

"Naravno da se se vodi računa još iz faze projektovanja s obzirom na seizmološku zonu i statičari pri projektovanju uobziruju seizmološku zonu i različite lokacije zahtijevaju različite pristupe projektovanju. Ovaj proces je u rukama projektanata i nadzora da se projekat u cijelosti sprovede u djelo i na taj način bude zagarantovana bezbjednost krajnjih korisnika", kaže Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori RS.

Podsjetimo, više od 50 osoba poginulo je u zemljotresu jačine 6,4 stepna po Rihteru koji je nedavno pogodio Albaniju, a tih dana tresle su se skoro sve države na Balkanu, uključujući i dobar dio BiH.

Sedam potresa za 14 dana

Zadnji zemljotres zabilježen je prije nekoliko dana kod Stoca, jačine 2,9 stepeni prema Rihterovoj skali.

U pitanju je sedmi registrovani potres tla u BiH ovog mjeseca.

Na području Nevesinja 26. novembra registrovan je zemljotres jačine 5,5 stepeni prema Rihterovoj skali, a osjetio se širom istočne Hercegovine.