Božićno jutro u Hercegovini jedno je od najposebnijih u godini. Tradicija nalaže da se prvo sprema cicvara jelo koje generacijama okuplja porodicu. Ovo je jelo koje je u brojnim hercegovačkim domaćinstvima neizostavan dio božićne trpeze, a ukućani, po starom običaju, cicvarom se mrse prvo što se ujutru na Božić stavi u usta je upravo cicvara.
U domu Anđelke Vuković iz Bileće, cicvara se priprema onako kako su je spremale njena majka i kasnije svekrva, bez izmjena i improvizacija. „Nije bilo potrebe za drugačijim načinom – tako su spremali moji prije mene“, kaže Anđelka u razgovoru za portal Trebinje Danas.
Priprema počinje vrlo rano, oko pet sati ujutru.
„Najprije se kajmak i voda stave da prokuhaju, zatim se smjesa skloni sa vatre, dodaje se brašno, pa se ponovo vraća na šporet. Tokom kuhanja postepeno se doliva vrela voda, uz neprestano miješanje – uvijek u smjeru kazaljke na satu. Ovaj proces traje oko dvadesetak minuta, a na samom kraju dodaje se cijeli sir“- objašnjava ova vrijedna Hercegovka.
„Nema tu tajnih sastojaka ni posebnih trikova – kajmak, voda, sir i malo vještine“, objašnjava Anđelka.
Cicvara se u Hercegovini tradicionalno sprema za božićno jutro i simbol je prvog mrsnog zalogaja nakon dugog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića.
Da, ova Bilećanka, o cicvari zna dosta potvrđuje i to da je Anđelka pobjednica Cicvarijade 2017. godine, i kaže da joj ta nagrada mnogo znači.
„Osjećala sam se divno, iako nisam učestvovala s namjerom da pobijedim. Najvažnije mi je bilo da se ovaj običaj ne zaboravi i da cicvara ostane dio naših života. Željela sam da i mlađe generacije nastave isto – da čuvaju i njeguju hercegovačke običaje, onako kako su to radili naši preci.“
Na kraju, Anđelka za naš portal poručuje mladima:
„Običaji žive samo ako ih čuvamo. Mi stariji smo uvijek spremni da pokažemo i prenesemo znanje, a važno je da hercegovačke tradicije ne zaboravimo.“
Inače, cicvara spada u stara hercegovačka jela, a etnološki podaci govore da se kuva odvajkada u ovim krajevima. Najstarije recepture zabilježene su još u manastirskim knjigama, gdje se priprema od brašna žitarica – prije svega pšenice, ali i raži, ječma i kukuruza.
Napišite svoj komentar!