Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto obratila se nakon što je završena današnja sjednica ovog tijela.
Na samom početku, izdvojila je usvajanje Prijedloga zakona o upravnom postupku, a u komentaru na ostale tačke dnevnog reda, naglasila je raspravu o informaciji o problemima prevoznika, koju je ranije komentarisao ministar komunikacija i transporta Edin Forto.
Krišto je, takođe, izdvojila i usvajanje finansijskih sporazuma, te Prijedlog pravilnika o izmjeni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kancelarije agenata Savjeta ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.
— Ovim prijedlogom je otvoren put ka imenovanju novih agenata na ovu poziciju — navela je Krišto.
Dodala je i da će 11. juna biti potpisan sporazum sa Fronteksom, koji je usaglašen u prethodnom periodu, a ovaj datum je nazvala „izrazito važnim“.
— To su stvari koje će na operativnom nivou, između bezbjednosnih institucija BiH i Evropske unije, značajno pomoći u upravljanju migrantskim tokovima i suzbijanju nezakonitog useljavanja i borbi protiv prekograničnog kriminala — rekla je.
Krišto je, zatim, otvorila prostor za pitanja novinara, a prvo pitanje odnosilo se na slučaj „Viadukt“, odnosno prijedlog rješenja koji je pred ministre stigao iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
— Savjet ministara je uradio svoj posao i mi smo pozvali institucije da usvoje budžet. To je način na koji možemo djelovati i izvršiti presudu. Savjet ministara je tu završio posao, a parlament, kao zakonodavna institucija, ima pravo pitati od institucija izvršne vlasti šta rade i donositi svoje stavove. Mi smo vidjeli te zaključke parlamenta i mi smo odgovorili sa svojim zaključcima, sumirajući sve što smo uradili kao Savjet ministara, te smo to dostavili parlamentu — odgovorila je Krišto.
Predsjedavajuća Savjeta ministara je komentarisala i tvrdnje ministra finansija Srđana Amidžića da je ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković „oštetio BiH za 350.000 KM lobiranjem u Vašingtonu“, rekavši kako je Amidžić o ovome „nije informisao“.
— Ja nisam vidjela taj ugovor, ali sam na prošloj sjednici pitala ministra o ovoj temi. Postavili smo pitanje pravnog osnova za potpisivanje ovakvih ugovora. Ja ne vidim jednog razloga za utemeljenje takvog ugovora. Ovakve stvari ne mogu biti političke, da neko može u ime BiH pričati. Da li se poziva direktno na Ustav BiH? Ne znamo. Vidjećemo da li postoji pravna utemeljenost i ako ne postoji, da li postoji neka odgovornost za one koji su to uradili — rekla je Krišto, dodajući kako je na sjednici Konaković govorio kako su to radili „privrednici koji imaju interes da to rade za BiH.“
Neizbježna tema bila je i imenovanje Nebojše Vukanovića na mjesto ministra bezbjednosti BiH, koja je „dominirala“ ostatkom konferencije za medije.
Krišto je u odgovoru na ovo pitanje rekla da su „procedure jasne“, ali i da su „pravne procedure usko vezane uz političke.“
— Na poziciju ministra, ali i mene kao predsjedavajuće, dolazi se kao prijedlog političkih stranaka u skladu s političkim dogovorom koji se napravi u koaliciji. Danas, samo imamo sporazum potpisan tokom uspostave Savjeta ministara i ja, kao predsjedavajuća, u njemu imam jasno definisano koja pozicija pripada kojoj političkoj opciji i kojem narodu. Obaveza je onoga koji imenuje je da ispoštuje Ustav, i u smislu da ministar dolazi iz jednog ili drugog entiteta, da se zna tačno da je jednak broj Bošnjaka, Srba i Hrvata. To su stvari od kojih treba krenuti. U onom trenutku kada se ispoštuju te procedure za imenovanje, može se govoriti o tome. Do sada, stvar je jasna — rekla je Krišto.
Zatim je govorila o „medijskim navodima da krši“ Zakon o Savjetu ministara, rekavši kako je to „netačno“.
— Neka mi neko kaže gdje sam prekršila zakon. Nakon ostavke ministra bezbjednosti (Nenada Nešića) koju sam prihvatila u skladu sa zakonom, ja sam odmah dostavila političkom partneru kojem ova pozicija pripada po koalicionom sporazumu, kojeg imam i danas i koji je nepromijenjen. Obratila sam se SNSD-u za poziciju ministra i predložen je ministar (Goran Selak). Dostavljen je na proceduru imenovanja, odnosno provjere u SIPA-i i CIK-u. Kada je to dobijeno, donijela sam odluku o imenovanju i uputila je u Predstavnički dom. Ministar je na kraju odustao i prije sjednice Predstavničkog doma. Nigdje mene ne obavezuju drugi rokovi, niti se krše zakoni u bilo kom dijelu — rekla je, prenosi Kliks.
Napišite svoj komentar!