Slikarsku akademiju završio je u Minhenu. U srpsko slikarstvo unio je nova umjetnička shvatanja i razvio interesovanje za probleme svjetlosti. Snažno je uticao na stvaranje slikarske beogradske škole.
Murat je slikao portrete, istorijske kompozicije i predjele. U Narodnom muzeju u Beogradu nalaze se njegova glavna djela: "Ulazak /Dolazak/ cara Dušana u Dubrovnik", "Proljeće", "Cvijeti", "Konavoka", "Dum Ante" i "Dubrovnik".
Murat je, nakon umjetničkih studija u Minhenu, radio u Beogradu, a zatim se u Dubrovniku posvetio brizi o kulturnim spomenicima kao konzervator i nastavio pedagoški rad kao profesor u srednjim školama.
Stvarao je pejzaže /mahom iz okoline Dubrovnika/, portrete i istorijske kompozicije.
Njegovo najpoznatije djelo je velika istorijska kompozicija "Ulazak /Dolazak/ cara Dušana u Dubrovnik", za koju je dobio bronzanu plaketu na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.
Murat je bio Srbin rimokatoličke vjeroispovijesti.
Beogradsko udruženje ljubitelja umetnosti "Cvijeta Zuzorić" 1940. godine svečano je obilježilo njegov 70. rođendan prigodnom umjetničkom izložbom radova.
Kao Dubrovčanin, Murat je postao prvi član Srpske kraljevske akademije u Beogradu 1941. godine. Prilikom uvođenja u red akademika, na svečanom skupu pročitao je pristupnu akademsku besjedu: "Kroz slikarstvo u Dubrovniku".
Murat se privremeno 1894. godine nastanio u Beogradu, gdje je 9. januara bio postavljen za privremenog učitelja crtanja i lijepog pisanja u Trećoj beogradskoj gimnaziji.
U prvoj polovini 1895. godine, na kraljevskom dvoru u Beogradu, portretisao je srpskog vladara Aleksandra Obrenovića. Bio je i predavač crtanja kraljeviću Aleksandru Karađorđeviću.
Marko Murat naslikao je više srpskih nacionalno-istorijskih motiva i time značajno obogatio umjetničku baštinu.
Dobio je u novembru 1922. godine kraljevski Orden belog orla petog stepena, a decembra 1924. kraljevski Orden Svetog Save trećeg stepena. Orden jugoslovenske krune trećeg reda dobio je 1930. godine.
U korespondenciji sa kritičarom Milanom Ševićem tokom 1932. godine, Murat se žalio da pravoslavni Srbi ne priznaju katoličke Srbe za "prave Srbe" zbog njihove konfesije.
Pred Drugi svjetski rat, postojala je omladinska umjetnička grupa "Marko Murat", koja je priređivala izložbe u niškoj Muškoj gimnaziji.
Marko Murat umro je 1944. godine.
Napišite svoj komentar!