Muzej Hercegovine u Trebinju ove godine obilježava 70 godina od smrti Atanasija Popovića, prvog trebinjskog akademskog slikara.


Planirano je otvaranje izložbe Popovićevih radova, koja bi uz slike iz legata ove ustanove trebalo da sabere i njegov opus koji se danas čuva u umjetničkim galerijama Sarajeva i Dubrovnika.
Direktorica Muzeja Hercegovine Ivana Grujić kaže da će izložbu pratiti i prigodne stručne publikacije o Popovićevom slikarstvu i trebinjskom legatu njegovih djela - a sve je planirano za svečanosti povodom krsne slave grada - Svetog preobraženja Gospodnjeg.
- Mislimo da je taj najsvečaniji dan u godini za Trebinje takođe i prilika da istaknemo tako znamenite ličnosti za trebinjsku kulturno-istorijsku baštinu kakva je svakako bio i Atanasije Popović. On nije važan samo za ovdašnju istoriju kulture, već i mnogo šire i dalje od tih okvira – dodala je Grujićeva.
Kao svojevrsnu najavu ovog događaja Muzej je na godišnjicu rođenja Atanasija Popovića, 30. januara, omogućio besplatne posjete stalnoj muzejskoj postavci slika ovog umjetnika. Postavku čine 43 djela - crteži, pejzaži, portreti, mrtve prirode i velika platna socijalne tematike rađena raznovrsnim tehnikama i različitog stilskog opredjeljenja.
Grujićeva podsjeća da je slike Atanasija Popovića, zajedno sa dijelom stilskog namještaja porodice Popović, muzeju poklonio umjetnikov brat Uroš 1968. godine.
- Tako da se u Trebinju danas nalazi najveća zbirka djela Atanasija Popovića. To je izuzetno vrijedna zbirka, a čine je slike i crteži - skica za ikonostase i ikone - ističe Grujićeva.
Podsjeća da je Popović po završetku osnovne i trgovačke škole u rodnom gradu slikarski zanat počeo da uči uz tada znamenitog umjetnika Marka Gregovića, s kojim je izrađivao ikone, između ostalog i one koje su nekad krasile ikonostas trebinjskog sabornog hrama. Kasnije je sam počeo da oslikava ikonostase manjih crkava u okolini Trebinja.
Atanasije Popović je od 1910. do 1914. godine bio jedan od najmarljivijih studenata bečke likovne akademije.

Stvaralaštvo


- U drugoj fazi stvaralaštva radio je za Ministarstvo šuma i ruda, obilazio je rudnike i tamo su nastajale slike sa socijalnom tematikom, dok se u posljednjoj fazi okreće pejzažima, bogatijim svjetlošću i koloritom. Ima i djela sa religioznom tematikom. Ali u svemu što je stvarao nije bilo kreativnih lutanja ili istraživanja i nikada nije izlazio iz školskih okvira - kaže Ivana Grujić.
Glas Srpske