Na Blagovijesti, 7. aprila, u manastiru Žitomislić, kod Mostara, biće otvoren muzej u kojem će biti izložena vrijedna manastirska riznica, vraćena nakon 27 godina u ovu svetinju, a čini je zbirka ikona i umjetnina koja je među tri najveće u BiH.




U muzejskoj postavci koju radi profesor doktor LJiljana Ševo, nalazi se pedesetak ikona iz perioda od 16. do 18. vijeka – djela srpskih, italo-kritskih i ruskih autora.


„Među srpskim ikonama najznačajnije su `Žitomislićke dveri`, koje se pripisuju ikonopiscu, majstoru Radulu i one na ikonostasu, djelo Georgija Mitrofanovića. Jedna od važnih je i ikona Bogorodice iz italo-kritske grupe, koju je slikao Andrej Ricos i jedna je od četiri takve u svijetu. Ikone su restaurirane i vraćene u Eparhiju“, kaže za Srnu iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović.




Osim ikona, manastir posjeduje i šest jako vrijednih knjiga, od kojih su pet rukopisi, a najstarija datira iz 14. vijeka.


U muzeju će biti postavljena i zbirka srebrenih predmeta za crkvenu upotrebu, uglavnom iz 17. vijeka.


„Ova zbirka ikona i umjetnima jedna je od tri najveće u BiH. Jedna je u Sarajevu u Staroj crkvi, druga je u Tuzli. Dugo smo čekali na izgradnju muzeja da bi se ove umjetnine mogle čuvati u adekvatnim uslovima, ali i biti izložene“, navodi iguman manastira Žitomislić.


Iguman Pavlović kaže da će na Blagovijesti, koje su i manastirska slava, u 9.00 časova liturgiju služiti NJegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije.


U podne će biti otvoren muzej, u kojem će biti izložena vrijedna manastirska riznica, koju su 1992. godine spasile monahinje ovog manastira.


Muzej će otvoriti direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović, budući da je ta institucija Republike Srpske u najvećoj mjeri finansirala izgradnju ovog objekta, a pomoglo je i federalno Ministarstvo kulture.


„Manastir Žitomislić posjeduje veliku muzejsku zbirku. To su umjetnine koje su monahinje koje su živjele u ovom manastiru do posljednjeg rata uspjele da spasu od ratnih dejstava i prenesu u Srbiju“, kaže iguman Danilo.


On dodaje da Manastir iz godine u godinu posjećuje sve veći broj pravoslavnih hodočasnika, ali i stranih turista.


„Ovaj muzej biće jako značajan za Manastir i sve koji ga posjete i biće otvoren tokom cijelog dana i svima dostupan“, kaže iguman.



Iguman podsjeća da je znatan dio manastirske riznice, naročito biblioteke i arhiva izgorio u Drugom svjetskom ratu, kada je pobijeno i cijelo bratstvo.


„Ostalo je ono što je bilo u crkvi, jer ona nije paljena i pljačkana u Drugom svjetskom ratu. U posljednjem ratu te stvari su spašene, a Manastir je opljačkan, zapaljen, pa porušen“, kaže iguman Danilo.


Manastir Žitomislić sagrađen je 1566. godine, iste godine kada i Stari most u Mostaru.


Zadužbina je porodice Miloradovića, koja je 1566. godine od nevesinjskog kadije dobila dozvolu za obnavljanje manastira, što ukazuje da je na tom mjestu i ranije postojao hram.


Od tada do danas manastir Žitomislić je najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavnih vjernika u Hercegovini. U njemu je 1848. godine otvorena prva bogoslovska škola u BiH, a kasnije škola za opismenjavanje srpske djece.


Manastir je obnovljen 2005. godine, kada ga je osveštao blaženopočivši patrijarh srpski Pavle. Proglašen je za nacionalni spomenik BiH.


Manastir je posvećen Blagovještenju Presvete Bogorodice i nalazi se u mjestu Žitomislići, dvadesetak kilometara južno od Mostara, na lijevoj obali Neretve.


Sada je ovo muški manastir i u njemu, osim igumana, žive još četiri monaha.


Izvor: Top Portal