Badnji dan označava početak priprema za najradosniji hrišćanski praznik – Božić. Ime je povezano s badnjakom, hrastovim drvetom koje se tradicionalno siječe i unosi u kuću, a ovaj dan obiluje običajima i simbolima koji se i danas poštuju u mnogim domovima.
ako su se običaji tokom vremena prilagodili savremenom načinu života, Badnje veče ostalo je ključno, s posebnim značenjem. Domaćice spremaju bogata posna jela, vjerujući da hrana na trpezi utiče na zdravlje, slogu i prosperitet u predstojećoj godini. Sva jela ostaju na stolu do Božića.
Jela na badnjoj večeri
Badnja večera je posljednji posni obrok u godini, ali prema narodnim običajima, uvijek je bogata i raznovrsna. Trpeza se ne rasklanja nakon večere – sva jela ostaju na stolu do Božića. Običaj nalaže da se proba sve što je pripremljeno.
Večera se konzumira u tišini, a vjeruje se da je upravo na Badnji dan najbolje pomiriti se ako su postojale nesuglasice, kako bi naredna godina prošla u harmoniji i slozi.
Neparan broj jela i okupljanje porodice
Jedno od najvažnijih pravila Badnje večere je pripremiti neparan broj jela, što se smatra simboličnim zaštitnikom doma i pokazateljem poštovanja tradicije. Glavna svrha večere je okupljanje cijele porodice kako bi zajedno dočekali Božić. Na trpezi se obavezno nalazi riba i pasulj, dok večera završava sa suvim voćem, kompotima, posnim pitama i kolačima, piše Žena Blic.
Šta sve treba da bude na stolu za Badnji dan?
Prema tradiciji, na Badnjoj večeri trebalo bi da se nađu sljedeće namirnice:
Česnica (ne kvasena) koja se lomi, a ne siječe
Hljeb i so
Pržena riba
Pasulj (najčešće prebranac)
Kiseli kupus i turšija
Rezanci sa orasima
Med i vino
Pored hrane, na stolu se stavlja i svijeća, a tu je i sito ili tepsija sa četiri velike crvene jabuke, žitom, malo kukuruza, novcem, sušim šljivama i orasima.
Napišite svoj komentar!