Najtraženija radna snaga u Hercegovini su građevinski radnici, kojih je sve manje, a gradilišta, naročito u Trebinju, sve više.


Za kvalifikovanom radnom snagom, zidarima, tesarima i armiračima građevinske firme tragaju po cijeloj BiH, a ponekad ih dovode i iz susjednih zemalja. Za njima ne zaostaju ni zanatlije poput keramičara i parketara, kojih na berzi rada nema.
U Trebinju, koje je najveće gradilište u Hercegovini i gdje građevinska sezona traje i 300 dana u godini, majstori stižu iz Gradačca, Kaknja, Zenice i drugih dijelova BiH, pošto hercegovačke radne snage nema dovoljno ili se nerado hvataju mistrije i betona. Posebno, jer se u Trebinju u 2018. godini planirana gradnja pet novih stambenih zgrada.

U jednoj od najvećih građevinskih firmi u Hercegovini kažu da se dovijaju na različite načina da obezbijede građevinare, ali da je to postao ogromni problem.
- Radnici su iz cijele BiH. Za sada ih „ne uvozimo“ iz susjednih država, ali naći kvalifikovanog radnika u građevinarstvu je pravi problem - kaže za „EuroBlic“ inženjer u ovom preduzeću. U ovoj firmi pokušavaju da jedan broj nekvalifikovanih radnika kvalifikuju za određene zanate, kako bi od domaće radne snage dobili majstore, ali to teško ide.

- Pokušavali smo da nekvalifikovanu radnu snagu osposobimo za armirače, tesare i druge majstore, ali nisu zainteresovani. Kvalifikovanih radnika na našem tržištu nema dovoljno već dvadest godina. To je posledica što je radnik u građevinarstvu decenijama bio zapostavljen u odnosu na druge radnike. Ostali su se smatrali majstorima, a građevinari običnim radnicima, iako su to jako složena zanimanja – objašnjavaju u ovom građevinskom preduzeću. Preduzimači se snalaze, pa angažuju podizvođače radova sa teritorije cijele BiH, koji imaju kvalifikovanu radnu snagu, iako, kako kažu, ni oni nemaju dovoljno kvalifikacija koje su potrebne građevinarima u Hercegovini.
Podaci trebinjske filijale Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u Hercegovini 35 radnika građevinske struke nezaposleno i to tesara, zidara, armirača, od kojih su dva na birou Trebinje. Među nezaposlenima je i 16 polukvalifokovanih građevinaca od kojih je jedan Trebinjac. Prema ovim podacima na posao u Hercegovini čeka deset diplomiranih građevinskih inženjera i tri inženjera sa višom stručnom spremom.
Statistika Biroa i građevinskih firmi se ne podudara, pošto jedan broj zanatlija smatra da je isplativije raditi privatno bez registracije, a biti na evidenciji nezaposlenih. U trebinjskom Birou za zapošljavanje su potvrdili da su poslodavci u potražnji za zidarima, tesarima i armiračima.
U građevinskim firmama ističu da su plate kvalifikovanog građevinca iznad prosječne plate u RS, a plaćaju se po satu rada ili po kvadratnom metru prostora. Lokalni građevinari smatraju da griješe oni koji odlaze u susjednu Crnu Goru, Hrvatsku i druge zemlje EU ili Rusiju da zarade novac na građevini, jer uz to što rizikuju uslove rada i eventualne prevare, kada se od zarade odbiju troškovi života u inostranstvu, ne mogu više zaraditi nego u BiH.

Nemaju gdje da nauče posao
Mladi u Hercegovini nemaju gdje ni naučiti građevinske poslove, pošto se u školama rijetko pojavljuju takvi smjerovi.
U Trebinju se svake četvrte godine upisuje jedan razred građevinskih tehničara, a ove školske godine srednjoškolsko obrazovanje će završiti tehničari niskogradnje.
Dubravka Čolović/Blic