Od 1. januara ove godine na snazi su izmjene Zakona o boravišnoj taksi u Republici Srpskoj, koje donose značajne promjene za vlasnike privatnog smještaja i objekte seoskog turizma. Ključna novina je ukidanje paušala za privatni smještaj, što znači da će sada vlasnici apartmana, kuća za odmor, soba za iznajmljivanje kao i objekata seoskog turizma, plaćati boravišnu taksu po svakom ostvarenom noćenju, u iznosu od 1,5 do 3 KM. Za turistička mjesta poput Banjaluke, Trebinja, Istočnog Sarajeva i Laktaša, taksa će biti između 3 i 4 KM. Na posljednjem skupštinskom zasjedanju u Trebinju donesena je odluka o utvrđivanju boravišne takse u iznosu od 3 KM.
Marko Radić rukovodilac sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, za portal Trebinje Danas, objašnjava da se novim Zakonom izjednačavaju svi smještajni objekti u obavezi plaćanja boravišne takse, dok je prethodno privatni smještaj bio u obavezi da plaća paušalnu taksu na godišnjem nivou po svakom prijavljenom krevetu, bez obzira na broj gostiju. Takođe, novim zakonskim rješenjem minimalna visina boravišne takse povećana je sa 0,5 KM na 1,5 KM, dok maksimalna sada iznosi 3 KM, odnosno 4 KM za turistička mjesta. Odluka o tačnoj visini takse donosi se na lokalnom nivou.
Prijava i naplata boravišne takse
„Boravišnu taksu plaća gost u sklopu redovne cijene noćenja, s tim što izdavalac računa mora prilikom izdavanja računa posebno pored cijene noćenja napisati i cijenu naplaćene boravišne takse“, navodi Radić.
Poslodavci i vlasnici apartmana dužni su da do 5. u mjesecu za prethodni mjesec uplate prikupljeni iznos na račun Javnih prihoda.
„Dodatna novina je i obaveza vlasnika "stan na dan" smještaja da do 15. u mjesecu dostave podatke o dolascima i noćenjima lokalnim organizacijama ili agencijama, u zavisnosti od ugovora i lokacije smještaja. Princip raspodjele sredstava od boravišne takse ostaje isti – 80% ide lokalnim zajednicama, dok 20% pripada republičkoj turističkoj organizaciji, koja je sada zakonom obavezana da ta sredstva prenese lokalnim turističkim organizacijama“, kaže naš sagovornik.
Uticaj na cijene smještaja i turističku potražnju
Radić za naš portal kaže da ne očekuje da će povećanje boravišne takse imati značajniji uticaj na cijene smještaja, ali upozorava da pojedini izdavaoci mogu zloupotrijebiti situaciju i dodatno povećati cijene.
"Privatni smještajni objekti su već do sada uključivali trošak boravišne takse u svoje cijene. Iako su sada izjednačeni sa većim smještajnim objektima po pitanju naplate takse, i dalje imaju prednosti poput fleksibilnijih cijena i manjih troškova poslovanja. Hoteli, s druge strane, imaju veće fiksne troškove i više zaposlenih, zbog čega ih ove promjene pogađaju drugačije“, objasnio je.
Radić naglašava i važnost ovih promjena: "Ako pogledamo statističke podatke o dolascima i noćenjima, vidimo da je 95% statistike vezano za hotele i slične smještaje, dok privatni smještaj nije imao nikakvu evidenciju dolazaka i noćenja. U poređenju sa zemljama u regionu, gdje privatni smještaj čini između 50 i 60% ukupnog prometa, jasno je da smo do sada imali veliku sivu zonu. Mnogo objekata je radilo neregistrovano, mnogi nisu uplaćivali paušale i ovo je bila neuređena oblast."
On dodaje da je regulacija bila neophodna kako bi se osigurao standard objekata, veća sigurnost za goste, kao i bolja evidencija boravka u lokalnim zajednicama, čime se povećava i njihova bezbjednost.
"Poštovanjem zakonskih propisa i kategorizacijom smještaja garantujemo kvalitet usluge, ali i omogućavamo nadležnim institucijama da imaju jasnu evidenciju o gostima i kretanju turista, što je od velikog značaja za sigurnost lokalnih zajednica", kaže Radić.
Kada je u pitanju uticaj novog Zakona na broj turista, Radić smatra da visina boravišne takse nije odlučujući faktor prilikom izbora destinacije.
"Turisti ne odlučuju o destinaciji na osnovu boravišne takse. Bitniji su čisti gradovi, uređene zelene površine, kvalitetna ponuda i ljubaznost domaćina. Ukoliko turistima pružimo odličnu uslugu i nezaboravno iskustvo, oni će doći bez obzira na visinu boravišne takse,“ navodi Radić.
Doprinos lokalnoj ekonomiji
Boravišna taksa igra ključnu ulogu u razvoju lokalne ekonomije, posebno u manjim turističkim mjestima. Prema novom Zakonu, sredstva prikupljena od boravišne takse mogu se koristiti ne samo za promociju, već i za unapređenje turističke infrastrukture i suprastrukture.
"Iako novi Zakon o BT nalaže da se taksa može koristiti i za unapređenje turističke infrastrukture i suprastrukture, smatram da je najveća obaveza taj novac utrošiti na promociju destinacije kako bi se tim novcem dobijenim od strane turista privukli novi,a da infrastruktura destinacije treba da bude finansirana iz sredstava lokalnih zajednica. To je lanac koji ako je dobro utegnut savršeno funkcioniše. Turista noći u smještaju koji plaća za uslugu noćenja uz boravišu taksu, smještaj boravišnu taksu preko računa javnih prihoda prosljeđuje lokalnoj turističkoj organizaciji koja taj novac koristi za promociju destinacije, usluga i ponude grada i tako u krug", zaključio je Radić.
Usvajanje novog Zakona o boravišnoj taksi predstavlja važan korak ka uređenju turističkog sektora i povećanju prihoda od turizma u Republici Srpskoj.
Napišite svoj komentar!