Posljednja ploča postavljena je danas u kameni krov hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Ljubinju. U sadašnjem obliku, potiče iz 1867.godine, a radi se o nacionalnom spomeniku kulture. Tokom arheoloških istraživanja, prethodnih godina, pored arheoloških vrijednosti, pronađeni su i temelji tri hrama od šestog do četrnaestog vijeka.


Majstori za krov već četiri mjeseca slažu kamene ploče, da bi konačno zaštitili unutrašnjost hrama.
Stari je zamijenjen crijepom, poslije zemljotresa 1927.godine. Restaurirali su i blokove, koji su činili vijenac krova, a sve na osnovu jedine sačuvane fotografije, iz 1900. godine.
"Krenuli smo po staroj slici, koju nam je pokazao sveštenik, držimo se toga i radimo kako je nekad bilo. U ovim radovima, dali smo svoj maksimum", rekao je Zoran Grahovac, krovopokrivač iz Nevesinja.
Već desetak dana posebna ekipa majstora pjeskari zidove hrama. Posao rade precizno, da bi sačuvali izvornost materijala. Starost pojedinih kamenih blokova nije utvrđena.
"Korišćen je kamen od crkava, koje su bile prije na ovim temeljima, ovaj kamen je star možda i preko 500 godina. Ima tu i starijeg i novijeg kamena", pojasnio je arhitekta Lazar Đogo.
Sav novac za restauraciju hrama Rođenja Presvete Bogorodice darovali su mještani Ljubinja i pojedinci iz inostranstva.
"Crkva je nešto što se ne radi odjednom, neke se grade čak i generacijama, tako da u ovom hramu ima još mnogo toga da se radi, i radiće se", uvjerava Saša Kojović, paroh ljubinjski.
U planu su izrada ikonostasa, oslikavanje, uređenje pristupnih staza.
Započeti građevinski radovi trebalo bi da budu završeni do kraja godine. Cilj restauracije hrama je da, osim života crkve, vjernici i turisti na jednom mjestu dobiju presjek postojanja života i kulture tokom dva milenijuma.
RTRS