Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije večeras je u Muzeju Hercegovine u Trebinju otvorio izložbu „Srpske ikone 16. do 18. vijeka iz crkava i manastira sa prostora BiH“, uz želju da bude što više ovakvih događaja i da se narod raduje svemu što je lijepo i dobro.


Na izložbi su predstavljene 42 ikone neprocjenjive vrijednosti koje su dio kulturne i duhovne baštine srpskog naroda.
Postavka obuhvata ikone i carske dveri iz manastira Žitomislić, Dobrun, Lomnica, te ikone iz crkava i manastira u Foči, Čajniču, Visokom, Livnu, Sarajevu, Busovači, Trebinju, Gomionici i crkve brvnare iz sela Blaškog.
Zahvaljujući svima koji su uložili veliki i divan napor i doprinijeli da se organizuje ovako vrijedna izložba i katalog, vladika Grigorije je istakao da je ikona jedna od onih ogledala u kojima čovjek može otkriti nekoliko stvari o sebi, a prvenstveno do kojih visina može da dostigne, odnosno da čovjek može biti Bog i da je to je velika milost Božija.
„Ako zamislimo da je ikona neko ogledalo, da su svetitelji ogledalo Božije ovdje na zemlji, onda brzo možemo da shvatimo da je ta refleksija koja dolazi sa ikone ustvari Božija svjetlost“, pojasnio je vladika Grigorije.
Episkop Grigorije je napomenuo da su ljudi davno otkrili da ako hoćete da vidite svog najvećeg neprijatelja, onda pred sebe stavite ogledalo.
„Na osnovu toga, došao sam do zaključka koji nije speltakularan ali je bio meni utješan. Ako hoćete da vidite svog najboljeg prijatelja, onda stavite ispred sebe ikonu, prije svega, ikonu Hristovu, onda ikonu svakog svetitelja koji je sebe ogledao u ogledalu ikone Hristove“, rekao je vladika.
Da bi se na jednom mjestu sakupile ikone i druge vrijednosti koje su „razbacane“ od Goražda do Žitomislića, Dubrovnika i Herceg Novog, vladika Grigorije je objelodanio da se na Crkvini gradi jedan veliki, savremeni muzej.
„Moja ideja će biti da to bude u sastavu Muzeja Hercegovine koji slavi 65 godina i da Muzej upravlja tim što ćemo zajedno da izgradimo. U taj muzej ćemo donijeti neke stvari za koje mnogi od vas ne znaju“, dodao je vladika Grigorije.

Direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović istakao je da su ove ikone tek mali dio kulturnog nasljeđa koje iza sebe ima srpski narod i da su naši preci, ulažući veliku želju i volju, pokušali da ostave najveću baštinu i najveći grunt onima koji su ostali iz njih.


„Ove ikone pokazuju sve ono što je srpski narod u najboljem smislu ostavio iza sebe tokom proteklih vijekova, ali i da upozori javnost i nadležne institucije na hitnu intervenciju i neophodnost zaštite kulturnog blaga koje posjedujemo“, istakao je Davidović, naglašavajući da crkva to sama ne može da uradi, ali da ona ima svoju snagu da takve vrijednosti očuva kroz vijekove.
Davidović je naglasio da bi bilo od neprocjenjive važnosti da se javnost i stručnjaci upoznaju i sa tim dijelovima kulturnog nasljeđa, ali i da se njihovoj zaštiti i restauraciji posveti bar jedan mali dio one pažnje koju su naši preci uložili u njihovo sticanje i čuvanje.


„Osim ukazivanja na ljepotu i vrijednost kulturne baštine, ova izložba ukazuje i na neophodnost restauracije brojnih djela koja imaju neprocjenjivu vrijednost, a koja su izložena propadanju“, istakao je Davidović, napominjući da, osim srpskih ikona, naši manastiri i crkve posjeduju i moskovske, venecijanske, primorske ikone, koje moraju biti pokazane i prikazane kao jedno veliko kulturno nasljeđe.
On je naglasio da je najbitnije da i pored toga postoji i ostavština u metalu, tekstilu, te fond starih i rijetkih rukopisnih i štampanih knjiga.
„Ovo je opomena svima nama da onaj ko ulaže u kulturu, ulaže u vječnost“, poručio je Davidović.
Akademik i slikar Milivoje Unković rekao je da izložbu čine remek-djela iz manastira, te da se bilo koji muzej u svijetu ne bi postidio kada bi imao odjeljenje ovakve postavke.
„Preko vidljive stvarnosti ikonopisa, uzdižemo se ka Božanskom i njemu ukazujemo čast i poklonjenje, tako da sa obraza ikone prelazi na preobraz. U crkvi se ne izobražava obično ljudsko biće. Ikona Spasitelja kao i ikone svetitelja predstavljaju uvijek čovjeka sjedinjenog sa Bogom“, dodao je Unković.
On je rekao da je projekta imao nekoliko zadataka.
Prvi zadatak nam je bio prezentacija kulturne baštine, koja traje ali je vrlo malo poznata čak i u stručnim krugovoma. Drugi cilj je bio da skrenemo pažnju na zaštitu te kulturne baštine i teći element je pristupanje restauraciji onoga šta imamo“, rekao je Unković, ističući da je krajnje vrijeme da se to učini jer su mnoge ikone sklone propadanju.
Okupljene je pozdravila i direktor Muzeja Hercegovine Ivana Grujić koja je govorila o značaju ove kulturne ustanove.
Autori izložbe su Ljiljana Ševo istoričar umjetnosti, akademik Milivoje Unković slikar i direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović.
Organizatori izložbe su Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Sekretarijat za vjere Republike Srpske i Muzej Hercegovine u Trebinju.
Izložbu u Galeriji Muzeja Hercegovine, koja će biti otvorena do 15. maja, prati i luksuzni katalog na srpskom, engleskom i ruskom jeziku koji ima 84 strane i fotografije svih izloženih ikona.
Izložba, kojoj je prisustvovao i gradonačelnik Trebinja Luka Petrović, upriličena je u okviru obilježavanja manifestacije „Dučićev dan“, koja će biti nastavljena sutra.
SRNA