Petrović: Zajedničko djelovanje cijelog regiona, gdje treba uključiti samo struku i nauku

​Formiranje svojevrsne solidarne energetske zajednice dobilo je podršku na Samitu energetike Trebinje, gdje se, prema riječima generalnog direktora Elektroprivrede RS Luke Petrovića i pokazalo zajedničko djelovanje cijelog regiona i gdje, kako kaže, treba zanemariti sve granice, i naciju i boju kože, već uključiti samo struku i nauku, što je, kako kaže, očekivano bilo već prvoga Samita.

Rezimirajući samit na kome se u devet radnih panela razgovaralo o mogućnostima što efikasnije, jeftinije i čistije proizvodnje i distribucije energenata i energije, Petrović je kao prvi i najvažniji zaključak iznio podatak da u se visoke prošlogodišnje cijene električne energije u ovoj godini stabilizovale, prvenstveno zbog aktiviranja mnogih termoelektrana u okruženju, punjenja podzemnih rezervoara gasa, ali i zbog blage zime.

"Ipak, u ovoj godini se inače očekuje stabilizacija cijena i već sada to vidimo po berzanskim cijenama, pa u tom smislu vjerujemo i da se ovakvi šokovi ubuduće neće javljati, jer nikome ne odgovara nestabilno tržište, jer su nagli skokovi izavali pražnjenja budžeta, ne samo energetskih kompanije, nego i nadležnih vlada, što je značilo značajna zaduženja, revolving, dugoročne i kratkoročne kredite, te pražnjenja investicionog potencijala", precizirao je Petrović.

Kaže da je kao druga bitna činjenica na Samitu naznačena kao oporezivanje "karbon border mehanizma", odnosno, uvođenje naknada za emisiju ugljen dioksida i štetnih gasova i čestica u atmosferu, što će se u Bosni i Hercegovini primjenjivati od 1. januara 2026. godine, a to će biti isključivo namet termoelektranama, pa će se i cijena energije iz tih postrojenja značajno da se poveća na Balkanu, za razliku od Evope koja to odavno primjenjuje i koristi uveliko obnovljive izvore, na čemu uveliko radi Elektroprivreda RS.

Treći važan stav sa Samita je, tvrdi Petrović, razvoj tržišta električne energije, za šta će se uskoro formirati tri berze na Balkanu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, pa će jedina ostati BiH da nema tržište.

"Problemi su višestruki, prije svega usaglašavanje politike i usvajanje Zakona o električnoj energiji gasu na nivou BiH, nakon čega se stvaraju uslovi za formiranje berze, ali i o sjedištu u kome će gradu biti odlučuje politika", rekao je Petrović, napominjući da je jedna od ideja bila i takozvano "kaplovanje berzi", odnosno integrisanje tržišta, što su uradili Srbija i Slovenija.

U tome je smislu potrebno imati i raspoloživost prekograničnih kapaciteta o kojim se razgovaralo na jednom od panela, gdje je apostrofirano das u veliki zahtjevi na izgradnji obnovljivih izvora, prije svega sunca i vjetra, ali je u BiH, tvrdi Petrović, nemoguće prikopčati sve takve kapacitete, odnosno, dolazilo bi do zagušenja u trasportu u pojedinim intervalima vremena, naročito kada je u pitanju transit energije preko naše zemlje koji ugrožava prenos naše proizvodnje, što se mora riješiti na nivou Elektroprenosa BiH, tim prije što smo jedina zemlja u ovom region koja izvozi električnu energiju.

"Veoma je važna i integracija korisnika distributivnog sistema na tržištu električne energije, gdje je zaključeno da je potrebno stabilizovati male solarne elektrane na krovovima, takozvane prozjumere, ali i manje elektrane od 150 ili 250 kilovata koje ne potpadaju pod koncesije, a koje mogu značajno da ugroze i balansno tržište i stabilnost sistema, jer ne postoji potpuna kontola takvih kapaciteta, pa je tu potrebna smart tehnologija i što prije krenuti u pametna brojila i pametne mreže", navodi dalje Petrović.

Rezimirajući SET, on je pomenuo i skladištenja i distribuciju nafte, gasa i drugih enegenata, pa je i tu, kako kaže, veoma važna "interkonekcija" koja, kada je u pitanju gas, u BiH dolazi u Livno iz pravca Hrvatske i u Zvornik iz Srbije, što takođe čeka odluke organa BiH, a tek nakon toga se mogu graditi gasne elektrane, dok se, sa druge strane, nafta i naftni derivati moraju što više izbjegavati, uvodeći takozvanu elektromobilnost i ostale alternativne izvore energije, gdje se mora imati u vidu da nakon 2035. godine nema proizvodnje automobile na benzin, pa se za elektropunjenja mora stvarati infrastruktura.

Posljednji panel SET-a se odnosi na redovno održavanje na pogonskoj spremnosti termoenergetskih i hidroenergetskih postrojenja, sa zaključkom da će termoenergetska postojenja sve teže biti održavati zato što kompanije koje to rade neće moćo dolaziti do finansija potrebnih za to, niti će imati radnu snagu.

"Zaključak je bi taj da prvenstveno moramo raditi na očuvanju termoenergetskih kapaciteta po svaku cijenu, jer vidimo da je nemoguće započinjati na otvaranju novih, jer za to nema nijedne države koja bi to radila", naglasio je Petrović, napominjući das u se na Samitu iznjedrile nove ideje, poput "plutajućih solarnih elektrana" na akumulacijama koje nemaju velike denivelizacije, ali je potrebno zaštiti i izvođače sa cijenama usluga, te prilagođavati obrazovni sistem potrebama energetskim objektima.

Bezbjednost i sigurnost mreža je, kako kaže, ono što je sada neophodno, iznoseći u tom kontekstu da će za tri mjeseca Elektrodistribucija Doboj, kao možda i jedina na Balkanu, imati stoprocentna daljinska mjerenja i očitavanja, na čemu bi se bazirala buduća distributivna djelatnost na ovim prostorima.