Kancelarija visokog predstavnika objavila je da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika, ali da će na poziciji ostati do imenovanja njegovog zamjenika.
Time se potvrđuje pisanje Nezavisnih novina o tome da se priprema Šmitov odlazak. Prema informacijama koje smo mi objavili, Šmit je insistirao da ode u penziju i da bi trebalo da ostane dok se ne sprovedu naredni opšti izbori.
Rok za njegov odlazak za sada nismo uspjeli da potvrdimo, a moguće je da unutar međunarodne zajednice o tome idalje ne postoji konsenzus. Prema saznanjima Nezavisnih, SAD očekuju da on ode odmah, ali Njemačka, kao i EU, insistiraju da mora biti sproveden izbor njegovog nasljednika i da on mora da ostane kao v.d. do tada.
Problem mogućeg američkog nasljednika
Ako bi Šmit napustio BiH odmah, njegovu ulogu bi preuzeo njegov zamjenik, američki diplomata Lui Krišok, ali tu bi nastao problem za Evropu jer je prema dogovoru iz Dejtona predviđeno da ulogu visokog predstavnika obavlja Evropljanin, šefa Misije OEBS-a Amerikanac, kao i vojne misije NATO u BiH. Dolazak američkog diplomate, koliko god se radilo o profesionalnom i stručnom diplomati, za Evropu bi predstavljalo suviše veliki problem.
OHR je saopštio da Šmit funkciju napušta dobrovoljno, što, prema saznanjima Nezavisnih, nije potpuno tačno jer je Šmit želio da odradi svoj mandat do penzionisanja. S druge strane Njemačka je stala na stranu svog predstavnika jer je u pitanju i ugled te zemlje i ne želi da on ode dok se ne zatvori OHR.
Iz OHR-a kažu da je Upravni odbor za sprovođenje mira već informisan o ovoj odluci, i da je zatraženo da počne proces izbora njegovog nasljednika.
Da li će novi visoki predstavnik biti imenovan bez UN-a?
Prema saznanjima Nezavisnih, izvjesno je da će novi visoki predstavnik biti imenovan na isti način kao i Šmit, bez formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a. Ako se to pokaže tačno, padaju u vodu teorije da je za odlazak Šmita odgovoran Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, jer on zastupa poziciju Rusije koja želi da se novi visoki predastavnik izabere u UN-u, a ne od strane PIC-a, gdje zapadne zemlje imaju presudan uticaj.
To će se posebno pokazati ako za Šmitovog nasljednika bude imenovana Dama Karen, britanska specijalna izaslanica za zapadni Balkan, s odličnim odnosima s administracijom Donalda Trampa.
U saopštenju, Šmit je istakao je ostvaren značajan napredak u funkcionalnosti institucija BiH, čime je želio odbraniti svoj angažman u BiH od kritika koje su se često pojavljivale u javnosti o tome da je bio suviše servilan prema Hrvatima, da je bio previše mekan i neodlučan u ključnim trenucima, da je odlukama urušavao institucije BiH, pa i da je bio popustljiv prema Dodiku.
U jednom dijelu saopštenja, priznaje se da Šmit ipak nije ostvario svoj glavni cilj – ispunjavanje agende 5+2 i zatvaranje kancelarije. Nije tajna da je Šmit došao s namjerom da bude zadnji visoki predstavnik i da poslije njega ključnu ulogu u BiH preuzme Evropa.
To se, međutim, teško ostvaruje jer EU idalje nema jedinstvenu spoljnopolitičku viziju, posebno zbog činjenice da se odluke u spoljoj politici i bezbjednosti moraju donositi jednoglasno na nivou Savjeta EU, što otežava bilo kakvu spoljnopolitičku aktivnost. Osim toga, unutar EU pojedine zemlje članice imaju različite spoljnopolitičke prioritete na Balkanu, što se takođe negativno odražava na pristup EU.
Zato se SAD ispostavljaju idalje kao ključni faktor uticaja u BIH, što se vidi prema dogovorima i poslovnim aranžmanima koje sklapaju i koje namjeravaju sklopiti u narednom periodu.
Zašto SAD žele odlazak Šmita
Vjeruje se da je možda upravo to ključni razlog zašto američka administracija želi da on ode – smatraju da je slab, bez dovoljno uticaja i da nije u stanju riješiti probleme, od državne imovine, pa do drugih pitanja.
"Kristijan Šmit zahvalio je građanima Bosne i Hercegovine na gostoprimstvu, toplini i podršci koju je dobio tokom mandata. Naveo je da je u tom periodu došlo do sazrijevanja domaćih pravosudnih institucija, koje su odlučno djelovale u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države. Takođe je istakao da su preduzeti važni koraci kako bi institucije postale funkcionalnije i kako bi se osigurao integritet izbora. Dodao je da će u narednim godinama biti potrebno dodatno raditi na provođenju svih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", zaključeno je u saopštenju OHR-a.
Napišite svoj komentar!