luk (4).jpg

Vrijeme je za intenzivnu brigu o luku, ako želite što krupnije i zdrave glavice koje će vam potrajati dugo u zimu.

Oglas

Kada u svom vrtu primijetite da iz središta luka počinje da raste čvrsta, okrugla stabljika s pupoljkom na vrhu, vrijeme je za brzu reakciju. Riječ je o cvijetu koji, istina, izgleda veoma lijepo, onako okrugao i bucmast, ali je u ovom trenutku signal da je biljka ušla u fazu generativnog razvoja.

Usmjerite energiju i hranljive materije u lukovicu

To znači da luk svu svoju energiju i hranljive materije počinje da troši na stvaranje sjemena, odnosno razmnožavanje, što je biljci najbitnije. Međutim, nama je važnije da dobijemo što krupniju lukovicu pa se zato taj cvijet otkida.

Dakle, čim uočite tu cvjetnu stabljiku, obavezno je otkinite što bliže bazi. Na taj način ćete prisiliti biljku da energiju i hranljive materije usmjeri u debljanje podzemnog dijela.

Ako ostavite cvijet da procvjeta, lukovica će ostati sitna, žilava i vrlo vjerovatno će imati drvenastu sredinu, što je čini gotovo neupotrebljivom za ozbiljnije kuvanje, a o skladištenju da i ne govorimo.

Međutim, otkinute stabljike s pupovima nemojte bacati. Možete ih koristiti u supama, salatama i varivima.

Naravno, možete ostaviti i poneku da procvjeta jer su zaista veoma dekorativne, a privlače i oprašivače. Ja ću ovaj pupoljak, na luku koji je u zemlji ostao od prošle godine, ostaviti da procvjeta.

Redovno zalivanje luka

Da biste u julu izvadili krupne i zdrave glavice, maj je ključan mjesec za njegu. Luk u ovoj fazi intenzivno stvara lisnu masu, a svako novo pero koje izraste znači i jedan novi sloj unutar lukovice. Zbog toga mu je potrebna dovoljna količina vlage. Iako luk ne voli da mu korijen „pliva“ u vodi, u sušnim periodima poput ovogodišnjeg redovno zalivanje je obavezno.

Ako tlo postane pretvrdo i presuvo, rast se zaustavlja, a lukovica prijevremeno sazrijeva dok je još mala.

Između redova tlo možete malčirati.

Okopavanje i prorjeđivanje

Ako niste malčirali, tada ne smijete preskočiti okopavanje. Luk traži prozračno tlo jer njegovom korijenu treba kiseonik, ali i što manje prepreka za širenje. Svakim laganim razbijanjem pokorice ne samo da uništavate korov koji mu krade hranljive materije, nego i čuvate vlagu u dubljim slojevima.

Ipak, budite veoma oprezni i nemojte kopati duboko blizu same biljke kako ne biste oštetili plitko korijenje. Ako ste luk posadili pregusto, sada je posljednja prilika za prorjeđivanje. Ostavite razmak od desetak centimetara između biljaka kako bi svaka imala dovoljno prostora za širenje.

Prihrana za što čvršću lukovicu

Što se tiče prihrane, u maju se fokusiramo na kalijum i fosfor koji direktno utiču na kvalitet i čvrstoću ploda. Ako koristite mineralna đubriva, tražite formulacije s naglaskom na ta dva elementa, a ako ste skloniji prirodnim rješenjima, pepeo od drveta posut oko biljaka ili rastvor od gaveza biće odlična prihrana.

Pazite da u ovoj kasnijoj fazi ne pretjerujete s azotom jer on može uzrokovati prebujan rast lišća koje će kasnije biti podložno napadima lukove muhe ili plamenjače, a sama lukovica biće previše „vodenasta“ i brzo će početi da truli u podrumu.

Pratite vrhove listova jer ako oni počnu naglo da žute, to može biti znak napada štetočina ili nedostatka vlage. Luk voli čistu gredicu, pa mu nemojte dozvoliti da se bori s agresivnim korovima, prenosi Agroklub.