Trebinje, grad koji se ponosi svojom bogatom istorijom i tradicijom, čuva i jednu posebnu kulturnu znamenitost – dolape na rijeci Trebišnjici. Ovi veliki vodeni kotači, nekada neizostavan dio poljoprivrednog života Hercegovine i danas fasciniraju svojim oblikom i jednostavnom, a genijalnom funkcijom.
Dolapi su nastali inspirisani mehanizmima s Nila, a prvi primjerci u Trebinju potiču iz 18. vijeka. Predanje kaže da je Mujaga Hadžihasanović, vraćajući se iz Egipta, odlučio da sličan princip primijeni uz Trebišnjicu i omogući navodnjavanje lokalnih njiva i bašti. Bio je talentovan crtač i sve je detaljno zabilježio u svojim crtežima. Po povratku u Trebinje, na osnovu njegovih skica, izgrađena su prva dolapa uz Trebišnjicu, koja su omogućila navodnjavanje poljoprivrednih površina i bašti.
Njihova konstrukcija je jednostavna, ali učinkovita: voda pokreće drveno kolo koje podiže vodu u kanale i usmjerava je prema poljima.
Zanimljivo je da nijedno od kola ne nosi ime čovjeka koji je ovu inovaciju donio u Trebinje. Dolapi su, umjesto toga, dobijali imena po ljudima koji su ih pravili i finansirali, a priče o njihovom nastanku prenose se s generacije na generaciju, čuvajući duh trebinjske tradicije.
Prvobitno su dolapi izrađivani od jelovine, a kasnije su prelazili na kvalitetnije vrste drveta kako bi duže služili svojoj svrsi. U periodu najveće upotrebe uz rijeku je bilo oko četrdeset do šezdeset ovakvih sprava. Danas dolapi više nisu u funkciji za navodnjavanje, ali su ostali kao simbol trebinjske tradicije, privlačeći pažnju turista i ljubitelja istorije.
Šetnja pored Trebišnjice i posmatranje dolapa pruža uvid u kreativnost i snalažljivost naših predaka. Oni nisu samo istorijska znamenitost, već i podsjetnik na to kako jednostavni mehanizmi mogu oblikovati život zajednice. Trebinje čuva svoje dolape, čuvajući priču o ljudima koji su znali kako vodu pretvoriti u život.
Foto: Danko Karić
Napišite svoj komentar!