Smješteno u srcu istočne Hercegovine, Gacko je mnogo više od malog grada okruženog planinama. To je prostor gdje se priroda, istorija, znanje i industrija ukrštaju u jednu jedinstvenu priču — priču o ponosu, obrazovanju, istrajnosti i snazi ljudi koji u njemu žive.
Ime koje krije više od geografije
Porijeklo imena Gacko i danas budi pažnju istraživača. Većina istoričara smatra da naziv potiče od brda Gat, koje se nalazi na obodu Gatačkog polja, dok akademik Vladimir Ćorović tvrdi da naziv dolazi od Gota, koji su nakratko vladali ovim prostorima.
Zanimljivo je i da je stari naziv Gacka bio Metohija, što je, prema narodnom jeziku, označavalo prostor poznat po veoma lošem vremenu — a poznato je da su zime u Gacku duge, hladne i sniježne, sa temperaturama koje znaju trajati i do kasnog proljeća.
Geografski dragulj
Opština Gacko zauzima površinu od 736 km² i ima oko 11.000 stanovnika. Grad leži na nadmorskoj visini od 940 metara, što uslovljava umjereno kontinentalnu klimu – hladne i snježne zime, nasuprot toplim i suvim ljetima. Smješten je uglavnom na Gatačkom polju, ispod visoravni Ponikve, što mu daje karakteristike visoravnog naselja sa svim ljepotama koje donosi hercegovačka priroda.
Mjesto gdje se rađa znanje
Gacko je nadaleko poznato po visokom stepenu obrazovanja svojih stanovnika. Često se kaže da se „Gačani rađaju s fakultetom“, a narodna izreka glasi:
“Kroz Banja Luku ne pjevaj, u Sarajevu se ne hvali bogatstvom, a u Gacku ni za živu glavu ne pravi se važan i pametan.”
U prilog tome govore podaci hroničara, statističara i novinara – Gacko ima izuzetno visok broj visokoobrazovanih ljudi u odnosu na broj stanovnika. Gačani su danas univerzitetski profesori, akademici, doktori nauka, umjetnici, sportisti, direktori, menadžeri i političari — i to ne samo u BiH, već širom svijeta. Ideja o formiranju GANA-e (Gatačke akademije nauka) možda nije zvanična, ali jasno pokazuje koliko se znanje ovdje poštuje.
Industrijsko srce juga
Gacko je jedan od samo dva grada u Republici Srpskoj koji ima i termoelektranu i rudnik. Ove energetske ustanove nisu samo simboli industrije, već i stubovi privrede čitavog kraja. Upravo rudnik i Termoelektrana Gacko predstavljaju osnovu zapošljavanja i razvojne šanse za cijeli region.
Prirodni biser: Jezero Klinje
Malo je poznato da se u Gacku nalazi i prvo vještačko jezero u Bosni i Hercegovini – Klinje, nastalo između 1891. i 1896. godine. Njegova površina iznosi 26 hektara, a stvoreno je izgradnjom kamene lučne brane, prve takve vrste na Balkanu. Jezero je nazvano po toponimu Klini, gdje je simbolično “uklinjeno” u prostor između brda i visoravni.
Gacko na tanjiru
Ukus koji priča priču
Kao i svaki dio Hercegovine, Gacko njeguje bogatu i autentičnu kuhinju, ali jedan proizvod posebno se izdvaja — gatački kajmak, koji s razlogom nosi status hercegovačkog brenda. Punog ukusa ovaj kajmak ne nastaje slučajno – već zahvaljujući znanju, strpljenju i vještini gatačkih domaćica, koje ga prave po receptima starim generacijama.
U gatačkoj kući, kajmak nije samo dodatak jelu – on je znak pažnje, truda i poštovanja prema gostu. U društvu pite, sira iz mijeha, domaće rakije i meda, gatačka trpeza ne ostavlja ravnodušnim – jer ovdje je hrana više od obroka, ona je dio identiteta i duše ovog kraja.
Bilo da gledate s planinskog vrha, kroz istorijske spise ili kroz tople riječi domaćina – Gacko uvijek ostavlja snažan utisak. Visoko po nadmorskoj visini, ali i po znanju, kulturi i gostoprimstvu. Možda mali na karti, ali velik po ljudima.
Upoznajte Gacko — srcem kroz Hercegovinu.
Napišite svoj komentar!