Prva srijeda poslije Vaskrsa u našem narodu poznata je kao Svijetla srijeda ili Garava srijeda.
Riječ je o prvom danu poslije velikog praznika kada se ljudi, poslije odmora i gozbi, vraćaju svojim uobičajenim poslovima.
Za dane poslije Vaskrsa vezana su mnogobrojna narodna vjerovanja. Naši stari su danas čekali znak s neba. Tako se vjeruje da će cijela godina do sljedećeg Vaskrsa biti teška i praćena bjedom i oskudicom ako je na današnji dan vrijeme oblačno. Svijetlo nebo bez oblaka pak predskazuje plodnu i bogatu godinu.
U užičkom kraju vjeruju da ako neko vidi zvijezdu padalicu da će biti srećan cijele godine. Drugi smatraju da onaj kome je neko nedavno umro u stvari vidi zvijezdu koja je pripadala pokojniku.
Garava srijeda je, prema nekim izvorima, dobila naziv od jednog običaja koji svoje korijene vuče iz Banata i bio je praktikovan do Drugog svjetskog rata. Prema tom običaju, neoženjeni momci iz sela bi na današnji dan kretali u povorku, koju bi pratili svirači, vukli bi panj sa sobom, a onda bi neženje bile prozivane od strane žena i bili bi nagareljeni i nacrnjeni.
Naši stari su govorili i da ko sagriješi srijedom – grijeh mu ostaje zauvijek.
Svijetla srijeda je i trapava srijeda jer je dio prve nedjelje nakon Velikog posta koja se naziva Svijetla ili Trapava nedjelja i tokom koje se srijedom i petkom ne posti..
Napišite svoj komentar!