Na području Trebinja na četiri lokaliteta suše se četinari. Šteta još nije utvrđena.
Šta je u pitanju, još nema jasnog odgovora.
Kulturu Crnog i Alepskog bora najvjerovatnije je zahvatilo neko gljivično oboljenje, ali još je rano za konačnu dijagnozu, jer su ispitivanja u toku.
Dobra vijest je da stabla nisu ugrožena, a stručnjaci tvrde da stanje nije alarmanto, iako je sušenje registrovano na površini od oko 40 hektara.
Ovo je izgled četinara koji je zabrinuo mještane Crkvina, Aleksine Međe, Gučine i Ljubomira. Krošnje su dobile žutu boju.
U Centru za gazdovanje kršem kažu da bez detaljnih analiza ne mogu sa sigurnošću utvrditi uzrok. Iako je sušenje, prvi put zahvatilo četinare na velikoj površini, uvjeravaju da razloga za paniku nema.
„Nije došlo do sušenja stabla nego iglica, od vrha prema osnovi, za sve ostalo poslije nalaza izvještajno-prognozne službe. Nije alarmantno stanje, očekujemo obnovu iglica, nismo prije imali ovoliku brojnost, radi se vjerovatno o štetočini i gljivici“, rekla je Mirela Vasiljević, glavni inženjer za uzgoj i zaštitu šuma.
Sušenje iglica borova, u ovom obimu, nije se ranije dešavalo, ali je dugogodišnji problem sa oboljenjem „borov četnjak“ i dalje prisutan. Posebno je izražen na gustoj borovoj šumi na području Lastve.
„Na teritoriji koju mi pokrivamo, primijetili smo u zadnje dvije do tri godine koncentracija četnjaka koji uniuštava borovu šumu, dosta je primjetno propadanje borovine“, ističe Dragan Paranos, starješina Vatrogasne jedinice Lastva.
Borbu protiv oboljenja „borov četnjak“ stručnjaci vode godinama. Ova štetočina, objašnjavaju, uklanja se mehanički. Ono što je najvažnije, kažu, ne može doći do propadanja stabala.
„Redovne kontrole zdravstvenog stanja šuma, svake godine maršutna kontrola i ogledne površine za kontrolu biljnih bolesti i štetočina, nije bilo masovnijeg oboljenja, malo borov četnjak, koga smo mehanički skidali, hemisjkog tretmana nije bilo. Prvi put da je malo masovnije u Trebinju. Stanje u drugim opštinama lišćarskih i četinarskih je dobro“, pojašnjava Slobodanka Brkić, inžinjer u Centru za gazdovanje kršem.
Ukoliko detaljna analiza, koja će se sprovoditi naredne sedmice, utvrdi da je sušenje borova izazvano gljivičnim oboljenjem, stabla će se tretirati hemijskim sredstvima ili mehanički, kako bi se spriječilo dalje napredovanje bolesti.
RTRS
Napišite svoj komentar!