Gradska uprava u Trebinju ušla je u proceduru dobijanja licence za izvoz i udomljavanje pasa lutalica u Evropsku uniju, čimi bi se efikasnije riješio problem odbačenih ljubimaca na gradskim ulicama.


Načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove Janja Ćapin za Radio Trebinje napominje da je azil za pse – samo mjesto za privremeni boravak odbačenih ljubimaca dok ne nađu novog vlasnika, te dodaje da je u tekoćoj godini iz trebinjskog azila udomljeno oko 80 pasa.
„Kao pozitivan primjer navešću azil iz Gradiške, koji je ove godine udomio čak 700 pasa u zemljama Evropske unije. Time su riješili problem pasa lutalica. Nadam se da ćemo mi u narednoj godini dobiti licencu“, ističe Ćapin, dodajući da je u azilu trenutno smješteno oko 40 pasa koje su napustili neodgovorni vlasnici.
Uz udomljavanje napuštenih ljubimaca, Trebinje problemu pasa lutalica nastoji da odgovori i mjerama kontrole reprodukcije i vlasništva – kroz sterilizaciju, odnosno kastraciju, te čipovanje svakog medicinski obrađenog psa.
Akcija je počela još na proljeće kroz projekat „Razvoj humane zajednice“, koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Međunarodni fond za dobrobit životinja (IFAW), u partnerstvu sa Gradskom upravom, volonterima udruženja za zaštitu životinja Humana zajednica „Spasi“ i veterinaskom ambulantom „Anima Vet“, a čiji je cilj efikasno, održivo i humano rješavanje problema napuštenih pasa na gradskim ulicama.
Kontrola reprodukcije smanjuje broj pasa i na ulicama
Doktor veterinarske medicine Rajko Janković iz ambulante „Anima Vet“ za Radio Trebinje kaže da je od početka akcije više od 70 pasa, uglavnom sa ulice i iz azila, sterilisano i kastrirano, uz čišćenje od spoljašnjih i unutrašnjih parazita.
Onesposobljavanje za reprodukciju sigurna je mjera da se broj odbačenih pasa na ulicama neće povećavati.
„Projektom će biti obuhvaćeni i vlasnički psi, pri čemu će akcenat biti na mješancima. Cilj projekta je da smanjimo izvorišta i samim tim biće manje pasa na ulici i u azilu, kako bi jednog dana došli u situaciju da u azilu budu samo oni psi koji još čekaju na svoj novi dom. Dakle, ljudi treba da znaju da azil nije mjesto gdje pas treba da živi, već je to samo mjesto gdje on privremeno boravi – do udomljavanja“, napominje Janković.
Zašto je poželjna sterilizacija ljubimca
Odjeljenje za stambeno-komunalne poslove Grada Trebinja sa svojim partnerima ovih dana kreće i u promotivnu kampanju za sterilizaciju – kako bi vlasnike ljubimaca ohrabrili na ovu mjeru.
Tanja Rajčević iz trebinjskog Azila za pse za Radio Trebinje kaže da je za potrebe kampanje štampan i edukativni flajer usmjeren na rušenje predrasuda i ukazivanje na benefite sterilizacije i kastracije pasa.
„Ljudi se najčešće pitaju da li će pas biti bolestan nakon kastracije ili da li će mu radna funkcija, na primjer lovačka – biti umanjena. Neće, baš naprotiv. Sve te funkcije čak će biti poboljšane. Sterilizacijom i kastracijom dobijate boljeg i zdravijeg psa. A da ne govorimo o situacijama kada je kuja u tjeranju i kada se oko nje skupi čitav čopor agresivnih mužjaka, koji mogu biti veoma opasni po okolinu. Sterilizacijom ovih problema neće biti“, ističe Rajčevićeva.
Napominje da je tokom sterilizacije pas pod anestezijom i ne trpi bol, kao što je i ugradnja mikročipa potpuno bezopasna po njegovo zdravlje.
Medicinski obrađeni psi su čipovani i uvedeni u bazu podataka ovlaštene veterinarske ambulante, a potom i obilježeni markicom na uhu, koja je znak da je pas bezbjedan po okolinu. Čipovanjem protiv nesavjesnih vlasnika
Psi odbačeni na ulicu uglavnom su nekad bili vlasnički, pa je čipovanje efikasan način i za disciplinovanje nesavjesnih vlasnika. Tim prije, dodaje Rajčevićeva, što sa novom godinom stupa na snagu zakon koji propisuje obavezu da svi vlasnički psi moraju biti čipovani.
Čip elektronski pohranjuje informacije o psu i na osnovu formirane baze podataka lako je utvrditi čijom „krivicom“ sa pas našao na ulici.
„Taj mikročip je praktično njegov pasoš. Imamo čitače mikročipova i u svakom momentu možemo utvrditi da li je pas ulični ili je bio vlasnički i o čijem psu se radi. Ako ga je neko izgubio – može na ovaj način lakše i da ga nađe“, napominje Rajčevićeva.
Ona je kazala da je obraduje svaki slučaj kada pas o kojem brinu u azilu nađe neki novi dom, te apelovala na sugrađane – da daju novu šansu neželjenim i odbačenim ljubimcima.
„Želim da poručim ljudima da su mješanci psi koji nam mogu pružiti mnogo više ljubavi nego ovi drugi psi. Zaista su željni ljubavi i znaju da je uzvrate“, kaža Rajčevićeva.
Radio Trebinje