Problemi građana BiH koji su se pre desetak godina zadužili u švajcarskom franku delimično su rešeni pre oko dve godine. Njima je, kako su nam objasnili u Udruženju korisnika kredita (UKK) „švajcarac”, ponuđen otpis dela duga iz ostatka kredita, to jest 30 odsto za zaposlene ili 50 odsto za one u nepovoljnijoj finansijskoj situaciji.


Bankari su, podsećaju u tom udruženju, takav predlog stavili na sto u vreme kada su vlasti u dva entiteta, RS i FBiH, zapretile zakonom o konverziji, kojim je trebalo da krediti iz švajcarskog franka budu preračunati u domaću valutu. Od zakonskih rešenja se odustalo, a veliki deo korisnika kredita je pristao na ponude banaka.


U „švajcarcu” nemaju podatke o tome koliko je ljudi u BiH ostalo bez kuća ili stanova usled problema izazvanih uzimanjem kredita u švajcarskom franku i promenljivom kursu te valute. Oni, međutim, uveravaju da je minulih godina bilo slučajeva u kojima su sudski izvršitelji zbog dugova prinudno iseljavali ljude.


Takve podatke moguće je dobiti samo u bankama, ali u „švajcarcu” kažu kako se od bankara uglavnom može čuti samo da iseljavanja nije bilo. U ovom udruženju žale se i na „medijski mrak”, pa tvrde da su radi toga mnoge stvari „ostale skrivene od javnosti”. „Banke su pristale da otpišu 30 odsto kredita za zaposlene ili 50 odsto za nezaposlene korisnike kredita u francima. Uz uslov da se korisnik pismeno odrekne prava na tužbu”, rekla je Maja Knežević, predsednica skupštine UKK „Švajcarac”.


Kaže da joj nije poznato koliko je dužnika pristalo na otpis dela dugova. „Prema nekim našim podacima, u BiH je bilo oko 9.600 korisnika kredita u švajcarskom franku, koje su podigli između 2006. i 2008. godine, a ostalo je oko dve hiljade sudskih postupaka u BiH”, dodaje ona.


S druge strane, bankari uglavnom tvrde da je najveći broj korisnika kredita u švajcarcima pristao na ovaj dogovor. U Udruženju „Švajcarac” tvrde da banke preuveličavaju njihov broj.


„Ovo je problem države i sistema, a ne korisnika kredita. Kod nas nije zakonski uređeno da je valutna klauzula uopšte dozvoljena. Okružni sudovi po RS, kao i Vrhovni sud RS, donose presude u korist banaka iako za to nemaju zakonsko uporište. U Federaciji BiH postoje samo dve ili tri presude kantonalnih sudova, u obe su ugovori proglašeni ništavnim”, navodi Kneževićeva. Ona kao važan detalj izdvaja to što su presude u osnovnim sudovima u RS uvek u korist klijenata, ali ističe kako sudovi na višim instancama donose presude u korist banaka jer sudije zaključuju kako je dozvoljena valutna klauzula, te da kupac treba da snosi teret te kursne razlike. „Bilo je prinudnih iseljavanja iz stanova. Ali i 30 samoubistava zbog tih kredita. Do pre godinu dana bila je to zaista teška situacija. Bilo je slučajeva da ljudi izgube nekretninu, pa smo s bankom tražili rešenje kako bi se ljudi nekako vratili u kuće”, ispričala je Kneževićeva za naš list.


Kemal Duraković, predsednik Udruženja „Švajcarac”, kaže da banke tvrde da je veliki deo ljudi prihvatio olakšice, ali da to nije ni približno u meri u kojoj to tvrde bankari. „Dešavaju se iseljavanja ljudi, nema zvaničnih podataka, ali znamo da banka tuži za neplaćeni kredit i da do momenta prodaje nekretnine prođe šest meseci. A kada je obratno – evo već deset godina čekamo”, kaže Duraković.


Iz ovog udruženja navode kako više sudske instance koje su niže donose presude u korist klijenata, ali da ih više sudske instance gde predmeti dospevaju po žalbama banaka iz nekog razloga „drže u ladicama”.


Izvor Politika