Zbog povoljne klime, bogatog biljnog fonda i čiste okoline, pčelarstvo u Hercegovini posljednjih godina je i te kako u porastu. Sve je više individualnih proizvođača meda i pčelinjih proizvoda, čiji su kvalitet potvrdili holandski i francuski stručnjaci.



Danas Hercegovina ima, procjenjuje se, oko 30 do 40 hiljada košnica. Kada su uslovi najpovoljniji jedna košnica može dati 20 kg meda, objašnjava za eKapiju Radivoje Maksimović, vlasnik pčelarske farme Maksimović u okviru koje posluje i Natura Line, koja proizvodi med i pčelinje proizvode. Natura Line je jedan od dobitnika granta USAID-a i Vanjskotrgovinske komore BiH, a novac planiraju uložiti u nabavku savremene opreme za pakovanje meda, liniju za doziranje, filtere i pumpe.
- Sada imam 400 košnica i cilj je da ovim grantom povećam proizvodnju, a kasnije pokrenem i izvoz za inostranstvo i region, jer je naš med vrlo tražen u Evropi, zbog njegovog kvaliteta - kaže Maksimović.
Ističe da je prinos tokom ove godine bio lošiji, zbog loših klimatskih uslova, a cilj je da u 2018. godine proizvedu i otkupe ukupno 20 tona meda.
- Do sada nismo izvozili med, već hranu za pčele, koja ima svoje kupce širom regiona. Uglavnom smo snabdijevali prodavnice zdrave hrane u Banjaluci, Sarajevu, Trebinju. Naš cilj je da što više naših proizvoda nađe nove kupce.
Maksimović nam kaže da se u Hercegovini godišnje može proizvesti i oko 600 tona meda, u nekoliko opština. Po košnici se dobija od 10 do 20 kilograma, što je maksimum kada su dobri uslovi. Nekada se u Hercegovini po košnici dobijalo i 50 kg meda, ali je klima bila drugačija.
- Moramo biti svjesni da se klima vrlo izmijenila i mnogo toga nije povoljno po pčele, poput jakih vjetrova, što dalje rezultira manjim nektarom. Dobra vijest je ipak da imamo sve više mladih pčelara, koji imaju od 200 do 300 košnica, i žele napraviti dobar biznis.
Svijest o benefitima uzgajanja pčela, kako kaže Maksimović, prepoznata je i kod uspješnih poljoprivrednika. Tako je preduzeće Popovo polje, koje ima velike plantaže voćaka, uložilo i u pčelinjake kako bi se iskoristio potencijal oprašivanja voćaka i tako poboljšao kvalitet ploda.
Specifičnost ovog dijela BiH je vegetacija, med se dobija od endemskih vrsta, poput čuvene biljke zanovijeti. Tu je i drača, crveni i bijeli vrijesak... I Krajina ima adute u proizvodnji meda
Branislav Popović, direktor zadruge Krajinamed, kaže da je neophodno izdvojiti 300 KM da bi se nabavila jedna kvalitetna košnica. On prenosi mišljenja domaćih stručnjaka koji tvrde da pčelinjak koji broji 50 košnica odgovara jednom radnom mjestu osobe sa visokom stručnom spremom, "a često taj odnos još više ide u korist pčelara".

- Na našem podneblju prosjek prinosa meda po jednoj košnici, ukoliko se košnice ne sele, je oko 25-30 kg u toku godine, te se može lako izračunati da se ulaganje u košnice vrlo brzo isplati. Treba imati na umu da pčelari osim meda imaju i druge pčelinje proizvode (matična mliječ, polenov prah, propolis itd.), što može biti dodatni izvor prihoda - objašnjava Popović
Povrat na ulog novca u košnice relativno je brz. Popović kaže da ukoliko se na pravi način odnosimo prema pčelinjoj zajednici, ona će uloženi novac vrtatiti već sljedeće godine.
- Kvalitetna košnica, napravljena od suvog i čistog drveta, može trajati više od 10 godina, tako da se nakon početnog ulaganja u opremu troškovi svode na odlazak i dolazak na pčelinjak, troškove zaštite pčela i održavanja pčelinjaka. Napominjem da med nije kvarljiv proizvod i da se nakon pravilnog pakovanja u tegle može prodavati duži vremenski period, te da se kao deficitaran proizvod uvijek može prodati. Posljednjih godina cijena za jedan kilogram meda se kreće oko 15 KM.

Ministarstvo poljoprivrede RS već nekoliko godina daje podsticaje pčelarima po jednoj košnici uz uslov da pčelar mora imati najmanje 50 košnica da bi se prijavio za podsticaj. Iznos podsticaja bio je 4 KM po košnici.
Popović navodi i dobar primjer Banjaluke u kojoj Gradska uprava sa 50% sufinansira nabavku pčelarske opreme.
- Naše podneblje je izuzetno pogodno za bavljenje pčelarstvom, jer imamo mnogo površina koje se ne obrađuju, tj. nema tretiranja pesticidima, dosta je šume i nema surovih zima koje mogu naškoditi pčelama. Posljednjih godina suše prave velike probleme, te pčelari posebnu pažnju obraćaju na to da im košnice budu blizu nekog izvora vode, ili da im sam pčelar napravi improvizovanu pojilicu. Pčelari su posebno zadovoljni kada su tokom ljeta noći tople, a postoji dovoljno vlažnosti u vazduhu za medobranje. Mnogi pčelari svoje košnice sele sa jednog mjesta na drugo, te na taj način prate vegetaciju u nastojanjima da povećaju prinos meda po košnici, ili da dođu do tačno željenih sorti meda bagremov, kestenov, lipov itd - objašava Popović.
Iako je 2017. godina bila sušna i loša za pčelare, Krajinamed je završava sa dobrim rezultatima. Proizvodnju drvenih košnica preselili su u novi, savremeni pogon, te su povećali proizvodni kapacitet za domaća i inostrana tržišta.
- Pokrenuli smo i proces prerade pčelinjeg voska i proizvodnju pogačica (prihrane) za pčele, čime smo proširili asortiman svojih proizvoda. Prinos meda na našem pčelinjaku bio je ispod očekivanog, te se nadamo da će u ovom smislu naredna godina biti bolja od ove. Veliko nam je zadovoljstvo što smo u proizvodnji zaposlili nove radnike, te da ćemo i dalje nastaviti da proširujemo svoje poslovanje.
USAID i Vanjskotrgovinska komora BiH su nedavno dodijelile 18 grantova za pčelarska udruženja širom BiH, a ukupan iznos novca bio je 1,6 mil KM.
Teodora Brnjoš/eKapija