Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki petak, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.


Veliki ili Strasni petak je hrišćanski praznik kojim se obilježava stradanje Isusa Hrista, njegovo raspeće na krstu i njegova smrt za spasenje svijeta.
Na Veliki petak Crkva se sjeća događaja koji su neposredno prethodili Hristovom raspeću, počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: "Raspni ga!", nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, te na kraju raspinjanja, praštanja i zemaljske smrti.
U noći između Velikog četvrtka i Velikog petka, Hrista su mučili i bičevali. Pontije Pilat je predao Isusa Judejima, rekavši da ne može da ga osudi, jer nije našao nikakve krivice i da je taj čovjek nevin. Judeji su uvidjeli da mogu samo da muče Isusa, ali ne mogu da ga osude, pa su rekli Pilatu da se Isus zapravo buni protiv imperatora, jer sebe proglašava carem, a za takav grijeh Rimljani moraju da kazne počinioca.
Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu. Pilat je pitao narod koga da oslobodi- Hrista ili Varavu, razbojnika koji je ubio nekoliko rimskih vojnika. Masa, nahuškana od fariseja, tražila je Varavu. Pilat je pitao šta da uradi s Isusom, a masa je urlala: "Raspni ga! Raspni ga!".
Hrista su razapeli na krst, a pored krsta je ostala Bogorodica sa apostolom Jovanom, Marijom Magdalenom i još nekim ženama. Nijema i skamenjena od bola, gledala je Bogorodica beživotno tijelo svoga Sina i Boga. Josif iz Arimateje je otišao Pilatu i izmolio da sa krsta skine Hristovo tijelo i sahrani ga.
Hristovo tijelo su obavili platnom i odnijeli u novu grobnicu, koju je Josif bio pripremio za sebe. Grob je bio uklesan u stijeni. Kad su položili Hristovo tijelo, na ulaz su stavili ogroman kamen. Rimljani su postavili straže unaokolo, plašeći se da hrišćani ne uzmu tijelo svoga Gospoda.
Veliki petak, zbog smrti Hristove, je najtužniji dan u istoriji svijeta i čovjeka.
Na ovaj dan se strogo posti, hrana se sprema na vodi, zato što sve misli i molitve treba da budu upućene Gospodu i podsjećanju da je on sebe prinio na žrtvu, iz ljubavi prema svima nama. U vrijeme kada je Hristos predao duh svoj Ocu, u svim pravoslavnim hramovima se iznosi Plaštanica. To je platno na kojem je prikazano Hristovo polaganje u grob. Plaštanica se postavlja ispred oltara, na posebno ukrašen odar, koji predstavlja grob Hristov. Vjernici u najvećem redu i sa dubokim poštovanjem, prilaze Plaštanici i cjelivaju je. Bogosluženja sa iznošenjem Plaštanice biće služena u Banjaluci, manastiru Žitomislić, Sarajevu, Mostaru, Blagaju... Njegova svetost patrijarh srpski Irinej služiće u nedjelju, na Vaskrs, Svetu arhijerejsku liturgiju u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu. U želji da Vaskršnje praznike provedu u dobrom zdravlju, duhovnom miru, slozi i radosti sa svojim najbližim, građanima i sveštenstvu SPC, čestitke za predstojeći Vaskrs uputili su predsjednik Republike, Milorad Dodik, predsjednik parlamenta Nedjeljko Čubrilović i premijerka Željka Cvijanović.
SRNA