Visoravan Morine ili Hercegovački Tibet, kako je mnogi nazivaju, prostire se na oko 4.700 hektara, a s prosječnom nadmorskom visinom od 1.612 metara. Većim dijelom nalazi se u nevesinjskoj opštini, dok manji dio pripada Gacku i Kalinoviku.


Na Morinama snijeg zna pasti i ljeti
Smještena je sjeverno od Nevesinja, južno od Kalinovika, zapadno je planina Crvanj, okružena planinama Visočica, Treskavica i Zelengora, a južno je ponornica Zalomka.
Krš i livade
Morine su zbog svojih ljepota opisane i u putopisima čuvenog Evlije Čelebije. Ni on nije mogao odoljeti ovom krajoliku koji sve posjetioce ostavlja bez daha.
Nažalost, ova visoravan s travnatom površinom, uz mnogo krša i bez šume, potpuno je pusta, napuštena i zaboravljena.
Boško Buha: Bez ijednog drveta
- Na Morinama cijeli dan možete hodati, a da nemate sjesti gdje u hlad, jer nema nijednog drveta – govori iistoričar Boško Buha i dodaje da je u tom krajoliku klima veoma surova, pa otud i naziv Hercegovački Tibet.
I ime Morine, pretpostavlja se, nastalo je od toga što su se u ovom kršu mnogi umorili, odnosno umrli zbog oštre klime.

Ovaj krajolik poznat je po jakim zimama i velikim nanosima snijega, pa se preko njega preporučuje prelazak samo ljeti, od juna do kraja septembra.
- Zabilježeno je da ne prođe skoro nijedan mjesec u godini, a da na Morinama ne padne snijeg. Čak je nekad padao i u julu i avgustu. Ne tako davno, mislim 2005. godine, snijeg je pao 9. juna i temperatura se spustila ispod nule, pa su se pastiri koji su već bili istjerali stoku morali vratiti u niže krajeve - priča Buha.
Morine su, dodaje, oduvijek bile privlačne za ispašu stoke.


- Još za vrijeme Austrije tu se počelo stvarati planinsko dobro, odnosno farma i katuni. Zabilježeno je u austrijskim izvorima da je ljeti na toj visoravni paslo oko 100.000 grla, da je bio katun do katuna. Stoka je stizala s područja od Neuma do Nevesinja - pojašnjava Buha.
Nakon Drugog svjetskog rata tu je postojala velika stočarska farma sa oko 20.000 grla.
- Pred posljednji rat sve je to uništeno. Sada ima privatnika u desetak katuna sa po 1.000 grla stoke – kaže Buha.
Zimski sportovi
Velika je šteta, dodaje on, što su Morine neiskorištene, pogotovo u današnje vrijeme.
- To je teren pogodan za izlete svih vrsta, a posebno za zimske sportove, jer ima sedam vrhova bez kamena, bez drveta, prirodno oblikovanih, i idealni su za zimska takmičenja u sportu. Nažalost, do Morina nema ni asfaltnog puta, a nije provedena ni struja. Šteta je što ovaj veliki potencijal za razvoj turizma ostaje neiskorišten - ističe Buha.
Divlji konji
Radoš Buha iz Turističke organizacije Nevesinje kaže da na Morinama postoji i krdo divljih konja.
- Trenutno je sedam konja koji lutaju tim krajolikom i posebna su atrakcija. Nekad ih je bilo petnaestak, ali je vjerovatno surova klima doprinijela tome da se njihov broj prepolovi - navodi on.
Dnevni avaz