vlada-republika-srpska.jpg

Vlada Republike Srpske uputila je Narodnoj skupštini RS zahtjev da na dnevni red sutrašnje sjednice parlamenta uvrsti Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske.

Ovo ništa ne bi bilo čudno da ovaj zakon već nije usvojen u NS RS, i to u martu ove godine, ali je tada nakon veta koji su pokrenula Bošnjaci, on oboren u Ustavnom sudu i nije otišao na potpis predsjedniku Republike Srpske, koji ga je inače i predložio.

Zakonom koji je usvojen u martu, bilo je predviđeno osnivanje specijalnog suda, specijalnog tužilaštva, ali i specijalne službe za zaštitu ustavnog uređenja Srpske, što je izazvalo brojne kritike u Republici Srpskoj.

Ustavni sud je na kraju odlučio da je zakon neustavan i vratio ga na doradu, a kako je za "Nezavisne novine" potvrdio Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, Vlada Srpske je poslala novi Prijedlog zakona.

Stevandić je kazao da će skupštinski Kolegijum odlučivati o ovom zahtjevu sutra na sjednici koja bi trebalo da bude održana oko 9 časova, neposredno prije samog zasjedanja parlamenta.

"Vlada je to poslala i Kolegijum tek treba da utvrdi da li će dnevni red sjednice biti dopunjen. Ustavni sud RS je taj zakon oborio i vratio na doradu da se ispravi to što je neustavno", rekao je Stevandić.

Na pitanje šta je izmijenjeno u novom prijedlogu u odnosu na prethodni zakon, Stevandić nije mogao da precizira, jer tvrdi da još nije imao uvid u tekst.

S druge strane, Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, komentarišući zahtjev za dopunom dnevnog reda, naglasio je da se ovim zakonom formalizuje tzv. prijeki sud.

"Kojim će svi kritičari režima biti stavljeni pod špijunsko-policijsku kontrolu i na bazi kojeg će se svako ko se ne sviđa vlastima moći brzopotezno strpati u zatvor", tvrdi Crnadak.

On tvrdi i da će ovaj zakon suspendovati sve druge zakone Republike Srpske, jer se u članu 2. navodi da ako postoji neasaglasnost sa bilo kojim drugim zakonom, primjenjuje se ovaj zakon.

"Ovim diktatorskim zakonom formira se specijalno tužilaštvo za zaštitu ustavnog uređenja, sa glavnim specijalnim tužiocem na čelu, koji može od svih drugih tužilaštava u Srpskoj preuzimati predmete, čime je novo specijalno tužilaštvo stavljeno iznad svih drugih pravosudnih institucija. Formira se i specijalna tajna služba, odnosno služba za zaštitu ustavnog uređenja, čije se nadležnosti navode u članu 13. Republika Srpska postaje i zvanično policijska država sa ovim zakonom, uz već poznati kineski softver za nadzor komunikacija građana i praćenje privatnih naloga na društvenim mrežama, te uz ukidanje finansiranja političkih partija, koje je već na snazi", napisao je Crnadak na Facebook-u.

Podsjetimo, o ovoj temi "Nezavisne novine" pisale su u nekoliko navrata.

Zakonom koji je usvojen u martu, bilo je definisano 21. krivično djelo, a neka od njih su napad na ustavno uređenje Republike Srpske, ugrožavanje njene teritorije, sabotaža, špijunaža, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja Republike Srpske.

Tu se krivičnim djelima smatraju i stvaranje grupe ili organizovane kriminalne grupa za vršenje krivičnih djela protiv ustavnog uređenja Republike Srpske (član 19), nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Srpske (20) i druga krivična djela kojima se posredno ili neposredno ugrožava ustavno uređenje i teritorijalni integritet Republike (21).

U glavi zakona koja se bavi pitanjem specijalnog tužilaštva, pisalo je da ono ima samostalnost i nezavisnost, da je odgovorno Narodnoj skupštini RS, a predviđa se da će u NS RS biti imenovani i glavni specijalni tužilac, njegov zamjenik, predsjednik specijalnog suda i sudije suda, te sudije Apelacionog odjeljenja.

Specijalno tužilaštvo imalo je pravo i da preuzme predmete nadležnih tužilaštva u Srpskoj, ukoliko procijeni da se to tiče njihovog rada, a predviđeno je bilo i da su sva tužilaštva u Srpskoj dužna da bez odlaganja, omoguće nesmetan uvid u krivični predmet koji specijalno tužilaštvo zatraži.

Što se tiče specijalne službe, taj dio zakona je usvojen kao amandmaski prijedlog Kluba poslanika SNSD-a. Bilo je predviđeno da služba djeluje na teritoriji Republike Srpske sa sjedištem u Banjaluci. Službom, koja je trebalo da se finansira iz budžeta Srpske, predviđeno je bilo da rukovodi direktor koga na mandat od pet godina bira lično predsjednik Republike Srpske.