stari-grad-iskopavanje (1).jpg

Arheološka istraživanja na nekadašnjem trebinjskom trgu Travunija mogla bi da budu jedan od koraka ka dobijanju arheoloških podataka o postojanju i izgledu srednjovjekovnog Trebinja, rekla je Srni direktor Muzeja Hercegovine Ivana Grujić.

Grujićeva je navela da su okviru posljednje faze popločavanja Starog grada za sada otkrivene kuće koje su nastale u drugoj polovini 18. vijeka.

"Te kuće su srušene u 20. veku, njihovi temelji su neposredno ispod starog asfalta i popločanja. Mi se sada bavimo arheologijom tog 18. veka, ali svuda gde budemo pravili iskope ići ćemo do zdravice, odnosno do nivoa u kome nije bilo nikakvog ukopavanja. Tako ćemo dobiti celokupnu sliku tog prostora", rekla je Grujićeva.

Ona je napomenula da je na ovom prostoru republički zavod vršio manja istraživanja 2001. godine, sa arheologom Aleksandrom Ratkovićem, koji je tada otkrio objekte za koje je pretpostavio da su iz 18. vijeka, odnosno iz osmanskog perioda.

"Reč je o cisterni u neposrednoj blizini nekadašnje česme koja je bila u Starom gradu, a ispred samog ulaza u džamiju pronašao je deo kanala za koji je pretpostavio da je mogao da služi kao drugostepena zaštita za vojnike koji bi po potrebi mogli da se iz unutrašnjosti utvrđenja kreću, a da ih ne vidi neprijatelj, do zidina grada", precizirala je Grujićeva.

Prema njenim riječima, cijeli Stari grad, kao i uže jezgro je nacionalni spomenik BiH i Republike Srpske od 2019. godine, a sam Stari grad je pod zaštitom od 1951. i kao takav podliježe Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, te su zbog toga neophodni ti istražni radovi.

"S druge strane, nama su važna istraživanja kao arheolozima, ali i za Trebinje, jer ćemo dobiti više podataka o razvoju utvrđenja koje je u ovom današnjem obliku nastalo 1706. godine, kada su se Osmanlije povukle iz Herceg Novog i Risna i za potrebe smeštaja vojnog garnizona proširili nekadašnje srednjovekovno utvrđenje", rekla je Grujićeva.

Ona je navela da su arheolozi otkrili unutar zgrade i dvorišta Muzeja Hercegovine jedan bedem metar i po širine za koji pretpostavljaju da pripada tom starijem utvrđenju iz srednjeg vijeka.

"Tako da bi ovo sada, ovaj prostor ka zidinama bilo proširenje koje je nastalo početkom 18. veka. Nije isključeno da se i na ovom delu pronađe nešto što je pripadalo srednjovekovnom, rimskom ili čak praistorijskom periodu, s obzirom na to da znamo da je grad Trebinje bio naseljen još od praistorijskog vremena", ukazala je Grujićeva.

Ona je podsjetila da je od Rimljana, ranog srednjeg vijeka, grad Trebinje bio sjedište župana, te da je kraljica srpska Jelena Anžujska imala tu svoj dvor.

"Po podacima koje posedujemo i u šematizmu naše eparhije pominje se trebinjski manastir koji se nalazio na prostoru sadašnje zgrade Muzeja. S obzirom na to da mi nemamo arheološke podatke o srednjovekovnim crkvama u Starom gradu u Trebinju, nemamo podatke ni o tim palatama ni objektima, ovo bi mogao da bude jedan od koraka ka dobijanju arheoloških podataka o postojanju i izgledu tog srednjovekovnog Trebinja", istakla je Grujićeva.

Ona je navela da je značaj takvih otkrića izuzetno veliki jer bi njima bili potvrđeni istorijski izvori i dobile bi se tačne lokacije objekata iz srednjeg vijeka.

Grujićeva je rekla da je u istorijskom smislu, Trebinje bilo jedan od srpskih značajnijih gradova, računajući da se pominje u 10. vijeku u istorijskim izvorima, te da od druge polovine 12. vijeka ne mijenja ni svoje ime.

"Toj njegovoj slavnoj istoriji, osim istorijskih izvora, nedostaju i pojedini arheološki nalazi koji bi nam potvrdili tačne lokacije tih srednjovekovnih značajnih objekata koji su pored brda Crkvina i Polica, gde je bilo prvo naselje na levoj obali, sigurno potvrdili da je i administrativno sedište u nekom od tih perioda bilo na ovoj desnoj obali Trebišnjice, što bi predstavilo izuzetno značajna i velika otkrića", napomenula je Grujićeva.

Ona je istakla da bi u turističkom smislu, ako bi se nešto pronašlo starije i sačuvalo u prezentaciji, to bilo značajno i predstavljalo dodatnu atrakciju da se turisti upoznaju i vide ostatke nečeg što pripada starijem periodu razvoja grada, prenosi Srna.