Ćurić: Novo Trebinje – šansa za jeftiniji kvadrat

U novogodišnjem intervjuu za Glas Trebinja, gradonačelnik Mirko Ćurić govorio je o rezultatima rada u 2025. godini, stanju javnih finansija i budžetskoj matematici između želja i realnih mogućnosti, investicionom programu Grada za 2026. godinu.

Najposle, otkrio nam je i ponešto od onoga što bi želio da vidi u ovoj godini: novu bolnicu u punoj funkciji i građane zadovoljne njenim uslugama, nove kilometre saobraćajnica, mašine na lokaciji planiranog aerodroma, prvu firmu u Slobodnoj zoni, ali - i prvi kvadrat kupljen u Novom Trebinju, budućoj urbanoj zoni od koje se očekuje da u vremenu pred nama postane veliko gradilište...

• Kako biste ocijenili godinu koju smo ispratili? Kada sumiramo sve ono što se u Trebinju radilo i gradilo u proteklih godinu dana - šta je bilo najizazovnije a na šta ste posebno ponosni?

- Ono na šta smo zaista ponosni je popločavanje Starog grada. Međutim, nismo zadovoljni dinamikom izvođenja radova. Ne isključivo zbog izvođača. Željeli smo upravo da izađemo u susret svima - da se ne radi pretjerano u sezoni. Ali ne možete izvođača na ovaj način da ograničavate niti on može uvijek voditi računa o tome da li je u Starom gradu danas biti mnogo ljudi ili neće. Posebno što je sezona u Trebinju 365 dana. Pritom, da vodi računa i tome da li će taj dan biti kiše ili neće. Izvođaču treba i vrijeme da organizuje rad i obezbijedi radnu snagu. Ali evo, sada, kada se već nazire kraj radova, vidimo kako je Stari grad dobio potpuno drugu dimenziju na bolje. U narednom periodu čeka nas još posla i tu zaista očekujemo podršku ljudi koji tamo žive. Hoćemo tamo jednoobrazne reklame i mobilijar, kodeks oblačenja i ponašanja, da se upotpunosti zaustavi saobraćaj, ukratko – jedan potpuno drugačiji sistem u odnosu na ono što se dešava van zidina.

U prošloj godini nastavili smo i radove na duhovnom centru u Mrkonjićima. Amfiteatar se već završava. Raspisali smo tokom 2025. i novi tender, nova sredstva obezbijedili i uvjeren sam da će ovaj projekat biti na ponos svih nas.

Moram naravno pomenuti i projekat vodosnabdijevanja Polica, gdje su izgrađena dva rezervoara i novi vodovi. Projekat o kojem već pričamo duži vremenski period - da želimo da napravimo takozvani prsten vodosnabdijevanja: da nam se ne dešavaju situacije da zbog kvara na mreži u jednom naselju i drugi dijelovi grada ostanu bez vode dok se taj kvar ne otkloni.

Naravno, ono na šta smo najviše ponosni je - nova bolnica. To je istorijski projekat za Trebinje, ali i za širu regiju, vrijedan oko 130 miliona maraka. Ali nije poenta samo u novom objektu u koji prelazite iz starog i dotrajalog. Građani hoće i bolju uslugu. Smatram da kao odgovorni ljudi moramo uložiti napore da to građanima i priuštimo - da bude kvalitet na prvom mjestu i da ljudi budu zadovoljni. Ali isto tako da i zaposleni budu zadovoljni, što je važno ako želimo da zadržimo i osnažimo medicinski kadar.

Nova bolnica

I za projekat Istočne obilaznice možemo reći da je istorijski. Istina, tu se čekalo malo duže na konkretne radove, ali dok se čekalo - Grad Trebinje je uložio preko milion maraka u eksproprijaciju, zatim je obezbijeđena i projektna dokumentacija. Jedno tehničko rješenje obilaznice podrazumijevalo je izgradnju tunela, što bi bila tri puta veća investicija, ali smo zahvaljujući ljudima od struke ipak došli do rješenja koje je i bolje i povoljnije. Trebalo je čekati i da prođu tenderske procedure Puteva Republike Srpske. Sve ovo iziskivalo je i vremena i truda. I evo, od marta su krenuli radovi. Ta se trasa već nazire. U ovoj fazi radova, vrijednoj oko 5 miliona maraka, završiće se probijanje trase od Aleksine Međe do Gorice. Ono što je važnije, imamo već povratne informacije iz javnog preduzeća Putevi RS i Vlade - da nakon probijanja trase možemo očekivati i nastavak radova – na asfaltiranju i kompletnoj infrastrukturi koja prati izgradnju obilaznice. Naravno, od Hidroelektrana na Trebišnjici očekujemo nastavak radova na izgradnji mosta. Činjenica je da smo i tu očekivali da će se sve završiti ranije, međutim, nedostatak finansijskih sredstava i sudski sporovi su nam usporili radove. Sa Istočnom obilaznicom značajno ćemo rasteretiti uže gradsko jezgro od teretnog i drugog saobraćaja. Takođe, ovim projektom dobićemo i kvalitetniji pristup Hercegovačkoj Gračanici, što je postojećim putem bio zaista veliki problem, posebno kada su u pitanju turistički autobusi.

Izgradnjom kružnih tokova veliki posao je urađen i po pitanju rasterećenja saobraćajnica u užoj gradskoj zoni. A problem saobraćajnih gužvi po gradu, posebno u ljetnjoj sezoni, bio je jedan od gorućih, prema mišljenju naših sugrađana. Na raskrsnici prema Srednjoškolskom centru imali smo i ozbiljnih poteškoća imovinske prirode, jer da bi projekat ispunio sve one neophodne tehničke uslove, moralo se ući u privatne parcele, što smo sa vlasnicima uspjeli da riješimo. I, evo, sad već i tu imamo kružni tok u funkciji. Istina, problema još imamo oko nabavke rasvjetnih tijela za ovaj i kružni tok kod bivše autobuske stanice jer je u međuvremenu fabrika od koje smo nabavljali ovu opremu stradala u požaru. Sve nam je to usporilo procedure, ali evo, prema posljednjim informacijama - u naredni 15-20 dana možemo očekivati isporuke. Zaista svakodnevno dobijamo pozitivne reakcije građana kada su u pitanju nova saobraćajna rješenja - ljudi su više nego zadovoljni, nema više gužvi ni dužih zadržavanja, što nije bilo lako postići ako znamo da je danas na ulicama neuporedivo više vozila nego u vrijeme kada su ove saobraćajnice projektovane i građene.

• Šta je ono čime još niste zadovoljni i što će biti među prioritetima angažovanja Gradske uprave u vremenu pred nama? Već ste pominjali da niste uvijek najsrećniji sa dinamikom kojom se realizuju neki projekti...

- Trudićemo se, naravno, koliko je to moguće, da ubrzamo neke procese i procedure. Nije baš uvijek lako procijeniti vrijeme koje je potrebno da se neki projekat završi. Treba pokrenuti javnu nabavu, obraditi ponude, proći procedure žalbe, od nas ne zavisi ni da li će sve biti isporučeno na vrijeme, da li će izvođač ispoštovati rokove, hoće li ga služiti vremenske prilike... Pritom imamo i budžetska ograničenja, a gledamo da ispoštujemo i cijenu i kvalitet i rokove. Nije to lako sve sklopiti. Ni u domaćinstvu danas ništa ne možete uraditi jednostavno i mnogo se duže čeka na majstora nego u vrijeme kada ih je na raspolaganju bilo mnogo više.

Kružni tokovi značajno smanjili saobraćajne gužve u centru

Iskoristio bih ovu priliku da se zahvalim svim saradnicima na angažovanju, ali isto tako da kažem i jedno veliko hvala svim našim sugrađanima koji su imali i imaju strepljenja da iznesu zajedno sa nama sve ove projekte koje realizujemo. U ovim okolnostima neophodno je da imate razumijevanje ljudi i da vjerujemo jedni drugima. A živimo u pomalo čudnim vremenima. Neko će reći da su ljudi postali pomalo čudni. Kakogod, moj je utisak da smo nakon korone nekako postali osjetljiviji kada je u pitanju vlastiti interes, u smislu da gledamo da izađemo maksimalno sebi u susret, a taj neki opšti interes malo teže prihvatamo. Takođe, na neke projekte ranije smo čekali godinama, a sad ih ne možete ni spomenuti – a ljudi već očekuju realizaciju. Ako ćemo pričati iskreno - sve da imate i projekat i novac, nije lako ući ni u jednu investiciju, a očekivati da će sve ići bez problema, raznih prepreka i zastoja za koje treba mnogo i truda i strpljenja.

• Gradski budžet iz godine u godinu raste, što je slučaj i sa ovim usvojenim za 2026. godinu. Rastu, međutim, i obaveze po tekućoj potrošnji, utisak je - na način i u mjeri da administrativna i socijalna komponenta gradske kase i dalje preteže i ograničava razvojne i infrastrukturne ambicije lokalne samouprave. Kako, po vama, stoje stvari sa javnim finansijama?

- Znate da već imamo izdefinisane minimalne plate, shodno stručnoj spremi, i da na osnovu toga moramo i da planiramo koliko ćemo sredstava iz budžeta izdvajati za ovu namjenu. A uvijek će biti nekih komentara da se ovi iznosi navodno planiraju zbog novih zapošljavanja. Naš cilj naravno nije da se po svaku cijenu neko zaposli, a da ne bude u funkciji. Neću naravno tvrditi ni da su baš svi zaposleni u funkciji. Da li je to bolovanje, neko neplaćeno odsustvo, nedovoljna efikasnost i neučinkovitost - nešto uvijek postoji što iziskuje dodatni novac. Isto tako, velika sredstva se izdvajaju za socijalna davanja. Konkretno, na godišnjem nivou Grad i Republika - što za osnovna, što za proširena prava - izdvoje 3.700.000 maraka za podršku socijalim kategorijama u Trebinju. Ako je to potreba, ako naši sugrađani očekuju socijalnu podršku - onda mi, kao odgovorni ljudi, treba to i da uradimo. U budžetu je sada i Dom zdravlja, sa 6 miliona, a to su sredstva od fonda i služe isključivo za njihove namjene.

Pa onda, kultura, sport, razne druge djelatnosti - sve je to nešto što iziskuje značajna sredstva. Na kraju, kad sve to zadovoljite - ne ostaje previše novca za investicije. Sigurno da nije lako. A grad se razvija, potrebno je sve ispratiti novom komunalnom infrastrukturom, obnavljati onu dotrajalu. Ulice koje su asfaltirane prije tri ili četiri decenije treba opet asfaltirati – jer to očekuju ljudi koji u tim ulicama žive.

Ali evo, uprkos svemu rečenom, u posljednje vrijeme uspijevamo i da obnavljamo i da gradimo novu infrastrukturu, isto tako da podržimo i ljude kroz plate i kroz socijalu, i da opet finansiramo sve ove djelatnosti koje smo pomenuli.

Kad podvučemo crtu, možemo biti više nego zadovoljni. Srednjoročni plan kapitalnih investicija, koji smo radili prije 7-8 godina, doveli smo do kraja. Moramo biti iskreni, u tome su ključne bile podrške vlada Srbije i Republike Srpske. Tada smo, recimo, o novoj bolnici i mnogim drugim projektima razmišljali samo kao o opciji. Kako bi uopšte mogli i planirati gradnju bolnice, koja je koštala 128 milion maraka, kad je cijeli budžet grada tada bio 35-40 miliona maraka.

Ubuduće ćemo se još snažnije angažovati da obezbijedimo podršku za naše projekte, da apliciramo na svaku adresu gdje god postoji prilika za neka donatorska sredstva. Ni danas nema vrata na koja ne kucamo. Za to je važno da već imamo spremne projekte.

• Nasuprot realnim budžetskim prihodima i primicima stoje zahtjevi, želje i potrebe korisnika, koje po pravilu idu i preko limita budžetskih mogućnosti. Kako uopšte u takvim okolnostima kreirati budžet i naći balans da svi budu zadovoljni?

- Iskreno vam hvala na tom pitanju. Ljudi vole reći – da biste o nekome sudili, morate prvo obuti njegove cipele. Evo vam plastičan primjer. Konkretno, u Trebinju danas imate potreba, zahtjeva i želja koji traže nekih 200 miliona maraka budžeta godišnje. A vi, evo i sa kreditom, možete da računate na 66 miliona. I kako onda svim zahtjevima da odgovorite?

Ljudi komentarišu: deponija je gorući problem Trebinja. Znamo da jeste, ali nama je za deponiju potrebno 16 miliona maraka. Drugi će govoriti o gradnji žičare ili obnovi hendeka oko Starog grada. Treći da treba značajnije podržati naše sportske kolektive. Sve su to zahtjevi koji čekaju. Ali kad uzmete u obzir koliko smo budžetom limitirani – prosto morate da pravite prioritete. Nešto i može da sačeka, nešto ne. Infrastruktura koja će unaprijediti kvalitet života naših sugrađana, investicije u nešto održivo i što će brzo vratiti novac – to je nešto što ne treba da čeka. Ali nemamo mi magični štapić koji bi sve riješio preko noći. Zahvalio bih se još jednom svima koji ovo razumiju, strpljivo stoje u redu i čekaju.

• Investicioni dio budžeta u dominantnoj mjeri oslanja se na novo kreditno zaduženje (8 miliona KM). Iz opozicionih klupa u gradskoj skupštini često kritikuju praksu – da se kroz nova kreditne zaduženja obezbjeđuju sredstva za investicije. Koliko su zaista javne finansije danas opterećene kreditnim obavezama i kakav je uopšte vaš stav po pitanju zaduživanja?

- Sa novim kreditom stopa zaduženosti Grada Trebinja je 10,62%, ali u odnosu za prihode budžeta 2024. godine. A mi već znamo da će u odnosu na veće prihode iz 2025. godine i stopa biti manja, prema procjenama oko 9%. Znate da je zakonsko ograničenje 18%. Toliko o tome jesmo li prezaduženi.

Isto tako, povratne informacije nam kažu da možemo očekivati i povoljniju kamatnu stopu od one koju smo kao maksimalnu definisali u odluci o kreditnom zaduženju.

Kad govorimo o zaduženosti grada, treba podsjetiti da se nisu samo uzimali krediti, već su se sve ovo vrijeme i vraćali oni raniji. U posljednjih 7-8 godina vratili smo preko 19 miliona maraka kredita.

Nema domaćinstva koje je u nešto ozbiljnije ulagalo, a da je to moglo bez kredita. Nema ni lokalne zajednice koja sad može stvoriti dodatnih 5 do 10 miliona, pa bez kredita riješiti, recimo, kanalizaciju ili vodosnabdijevanje na koje čeka tri ili četiri decenije. Vjerovatno bi to neko i kod nas ranije riješio da to može po tim uslovima.

Ono što je veomo važno i što često ponavljamo - da ne treba bježati od kredita ako taj novac ide u novu investiciju, u razvoj, u novu vrijednost, u poboljšavanje uslova života naših sugrađana.

Pogotovo, što sve lokalne zajednice i nemaju mogućnost da se kreditno zadužuje preko Evropske investicione banke ili Svjetske banke. To su krediti sa minimalnim kamatnim stopama, sa velikim grantovskim sredstvima, i sa mogućnošću otplate do 25 ili 30 godina. To ne može svako da dobije jer Evropska investiciona banka i Svjetska banka gledaju situaciju u lokalnoj zajednici, da li ste vi sposobni da vraćate kredit, zašto će vam taj novac poslužiti, traže da vide projekat. Da mi nismo imali spremne projekte za razvoj sistema vodosnabdijevanja, pitanje je šta bismo uopšte uspjeli od svega ovoga da realizujemo.

• Najveći dio ovog kredita trebalo bi da bude utrošen u izgradnju putne komunikacije prema Novom Trebinju. Ova putna veza praktično znači otvaranje nove zone gradnje, izvan uže gradske zone koja je arhitektonski već ispcrpljen i opterećen prostor. Upravo u kontekstu ove priče na posljednjem skupštinskom zasjedanju govorilo se i o konkretnim mehanizmima kako Gradska uprava u perspektivi može pomoći našim mlađim sugrađanima da povoljnije dođu do krova nad glavom, a što je danas izazov prvog reda za sve koji u svom gradu žele da ostanu i ovdje planiraju svoju budućnost. O čemu je tu riječ?

- Novo Trebinje je već duže vrijeme prisutno kao tema. Međutim, konkretnije se u realizaciju krenulo u posljednjih nekoliko mjeseci. Nakon usvajanja Urbanističkog plana, jer to je bio preduslov, htjeli smo da pokrenemo procedure. To je na neki način bila i poruka naših sugrađana, kroz raspravu o Urbanističkom planu, da Trebinju treba prostor da se širi. Da budemo iskreni, cijena kvadrata stana danas u Trebinju je takva da naši sugrađani teško mogu da je priušte. Pogotovo mladim bračnim parovima, ljudima koji su osnovali porodicu trebaju povoljniji uslovi za kupovinu stana. I vremena su drugačija - teško možete i održati porodicu danas i učiniti je stabilnijom ako ne obezbijedite povoljne uslove za život.

NOVO TREBINJE - Grad izvan grada na 380 hektara

Procijenili smo da je za početak važno da izgradimo jednu komunikaciju prema Novom Trebinju, dužine 4.100 metara, i povežemo taj prostor sa gradom. Biće opremljena i biciklistačkim stazama, pješačkim stazama, a planiran je i most preko Trebišnjice. Trebaće nam tu i podrška naših sugrađana koji su vlasnici parcela na trasi, da bi ubrzali procedure, završili otkup i što prije krenuli sa gradnjom.

Novo Trebinje je sigurno perspektiva za sve naše sugrađane koji žele da pod povoljnijim uslovima riješe stambeno pitanje, a zašto ne reći - i za investitore koji žele da investiraju. Ne želimo da zaustavimo građevinu, a došli smo praktično u poziciju da danas u gradskoj zoni moramo rušiti objekte kako bi napravili više prostora za novu gradnju.

I upravo u Novom Trebinju imamo 370 hektara zemlje u vlasništu Grada Trebinja, gdje možemo da kreiramo uslove da cijena kvadrata, po našim procjenama, bude oko 2.000 ili 2.200 maraka. Naravno, najprije treba definisati sve uslove, kako bi našim sugrađanima izašli u susret, da ne bi bilo situacija da neko dođe sa strane, iskoristi ove povoljnosti da kupi nekretninu a uopšte ne živi tu. To ne želimo. Nama je interes da porodica tu živi.

Koristim i ovu priliku da pozovem naše sugrađane da nam se jave i da zajedno definišemo koji bi to uslovi bili. Grad ima mogućnosti da se uključi kako bi se obezbijedila povoljnija cijena kvadrata. Podsjetiću vas, prva zgrada za mlade bračne parove izgrađena je u Trebinju - a kvadrat stana je bio svega 1.250 maraka. Uspjeli smo tada da obezbijedimo subvencionisanu cijenu a da pritom troškovi našeg budžeta u tom projektu budu – nula maraka.

Trasa saobraćajnice do Novog Trebinja

Na početku će svakako biti najteže. Prostor u Novom Trebinju trebaće i javne objekte, školu, vrtić, dom zdravlja, park, uređene pješačke i biciklističke staze, sve nešto što je neophodno da bi to naselje bilo funcionalno za život. Ali, i naši sugrađani treba da budu svjesni – na početku će i cijena biti povoljnija, a sa godinama, kako se ovaj prostor bude razvijao i kultivisao, vrijednost onoga što tamo posjedujete vjerovatno će biti više puta veća.

U konačnici, od Novog Trebinja će i budžet grada moći da računa na veće prihode po osnovu rente i troškova uređenja. Što znači, od ovog projekta svi dobijamo.

• Šta biste još izdvojili kao važno iz plana kapitalnih investicija za 2026. godinu?

- Izgradnja Slobodne zone sigurno je važan projekat. Iako se o Slobodnoj zoni govori već duže vremena, Grad Trebinje tamo nije uložio do sada niti jedne marke iz svog budžeta. Dobili smo podršku Vlade Republike Srpske, u iznosu od 800.000 maraka, i sredstva iskoristili da poravnamo teren. Sada planiramo oko 700.000 maraka da uložimo - da se površina ogradi, osvijetli, dovede putna infrastruktura i izrade neki neophodni objekti kako bi Slobodna zona mogla dobiti upotrebnu dozvolu. Dovesti investitora danas nije nimalo lako, ali ako imate ograđen i uređen objekat - dosta je drugačije.

U planu kapitalnih investicija je i uređenje trga – pijace u Gorici, gdje smo planirali da proširimo trasu puta prema Željezničkom mostu, da uredimo one drvorede, krug sa klupama i zelenilom, pijacu opremimo kućicama.

Vodimo računa i o drugim naseljima, konkretno - predsjednik je za vrtić na Tini obećao dva miliona maraka, pa smo u budžetu planirali i sredstva koja će nedostajati za završetak ovog objekta.

Za nas važan projekat je i dovršetak dnevnog centra za djecu sa poteškoćama u razvoju, kako bi se tu mogao organizovati i 24-očasovni borovak djece, sa stručnim osobljem koje će im biti na usluzi. Imate porodica koje maltene od rođenja djeteta nisu imali priliku da izađu iz kuće, da odu nekom potrebom iz grada jer prosto dijete nemaju kome ostaviti. Neophodno je da u objektu dnevnog centra imamo i taj vid usluge.

Zgrada Centra za informisanje i obrazovanje je neuslovna, ali je procjena da nam za rekonstrukciju treba preko 2,5 miliona maraka. Da će se sve moći relativno brzo realizovati - sigurno neće, ali smo odlučili da planiramo za tu namjenu 1.1 miliona maraka, da krenemo u procedure, u projektnu dokumentaciju, pošto je objekat pod nekim vidom zaštite, takođe da radimo u fazama, a ono što se počne - i završiće se.

Naša je zamisao da to bude objekat za medije, da tu bude i RTV dom za vaše kolege iz Radio-televizije Republike Srpske, takođe za neke još medijske kuće iz Trebinja, za novinare koji žele svoj kutak, gdje mogu imati bolje uslove, neki bolji internet, ali i za sve naše sugrađane koji žele tu da iznajme i koriste prostor.

Radovi na novoj zgradi Centra za socijalni rad, koju nam je donirala Fondacija porodice Galeb, već su pri kraju i želimo da ga opremimo. Naravno, ima tu još projekta koji nas čekaju u narednoj godini i o kojima bismo mogli da govorimo...

• Šta biste novo voljeli da vidite u Trebinju i kako će ono izgledati za godinu dana, kada – nadam se – budemo ponovo u prilici da razgovaramo o urađenom i perspektivama grada?

- Očekujem prije svega da nova bolnica bude u punoj funkciji, u smislu da budu zadovoljni svi oni koji budu koristili usluge ove ustanove, a daj Bože da je takvih što manje i da nam samo porodilište bude „najprometnije“. Takođe, da u novoj bolnici zaživi i onaj planirani komercijalni dio usluga i da naši ljekari i uopšte medicinski kadar dobiju šansu da kroz dodatni komercijalni angažman stvaraju novu vrijednost i zarade sebi plate dvostruko veće od sadašnjih.

Isto tako, da probijemo trasu obilaznice dalje prema Gorici, da završimo most čija je gradnja trenutno zaustavljena. Takođe, da se probije i dobar dio trase puta od Zasad polja do Novog Trebinja.

Očekujem da već u sljedećoj godini prvi kvadrat stana bude prodat u Novom Trebinju i da naši sugrađani budu zadovoljni cijenom kvadrata između 2.000 i 2.200 maraka. Vjerujem da sve to može da ide uporedo, da se ne mora čekati asfalt, voda i struja, a nemicati nikud s mjesta jer će nam usuprotnom trebati, bojim se, značajno više vremena za sve ono što smo planirali sa Novim Trebinjem.

Zašto ne reći, očekujem i da se konačno pokrenu radovi na izgradnji budućeg aerodroma u Trebinju, jer je to priča od koje sigurno mi nismo odustali i kojoj su na put stale neke druge okolnosti. Takođe, da dođe prva firma u našu Slobodnu zonu. Naravno, ima tu još mnogo želja, očekivanja i mogućnosti koje su pred nama...