Pravoslavni vjernici i SPC danas slave Aranđelovdan, odnosno svetog duha Arhangela Mihaila (anđela Mihaila). Hrišćani su ovaj praznik ustanovili na Saboru svetih otaca, održanom nekoliko godina prije Prvog vaseljenskog sabora (325. godina).

Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava "onog koji je kao Bog". Na grčkom jeziku reč "arhi" znači glavni, prvi, a "angelos" znači vjesnik, anđeo.




Prvi među arhangelima Arhangel Mihailo na ikoni predstavlja se kao borac - vojvoda, sa mačem ili kopljem u ruci, a narodno vjerovanje smatra da on dolazi i uzima ljudske duše, kad je kome kucnuo čas.

Na ikoni se ponekad predstavlja kako je pobkedio Denicu, okovao ga verigama i stao mu nogom za vrat. On se smatra čuvarem vjere pravoslavne i borcem protiv jeresi. Mnoga su narodna vjerovanja ο ovom anđelu. Kažu da on obilazi sve bolesnike i ako stane kod nogu - nije dobro, a ako je kod glave - bolesnik će ozdraviti.




Slavi se u jesen, a po narodnom vjerovanju to je zato što kad su sveci dijelili uloge, Arhangel Mihailo dobio je jesenje i zimsko vrijeme - vrijeme zime i zimskih teškoća. Govori se da u ovo vijreme Arhangel luta svijetom obučen u prosjaka da izgrdi nevjernike i pomogne nevoljnicima.

Jedno narodno vjerovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća!

Postoji i vjerovanje da je vratio vid Kralju Stevanu Dečanskom i da je kralj iz zahvalnosti podigao manastir Visoke Dečane.


Takođe postoji kazivanje da je Dušan Silni sam služio svoje goste na današnji dan, svoju krsnu slavu, a da mu je sam Arhangel sjedio na desnom ramenu. Jednom je Dušan, da li zbog umora ili nečeg drugog, odlučio da sjedne i posluži se sa gostima, Arhangel se zbog toga rasrdio i napustio ga, ovaj ga je tek nakon dugih molitava, posta, podviga i davanja silnih milostinja umolio da mu se vrati i nastavi da bude zaštitnik roda Nemanjića.