Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik Svetog Vasilija Ostroškog, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, koji je mjesto hodočašća za vjernike svih religija.


U manastiru Ostrog, poslije liturgije, svake godine se održava veliki narodni sabor. Slavi se i kao krsna slava.




Ostrošku sposnicu sa čudotvornim moštima, u kojoj je za života boravio sveti Vasilije, posjećuju i hrišćani i muslimani podjednako vjerujući u njihovu moć iscelenja.


Sveti Vasilije Ostroški rođen je u selu Mrkonjići, u Popovom polju u Hercegovini, odakle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.


Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.


Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671.


Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podijeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju.


Manastir Ostrog, čije su svetinje vjekovima zidali vjerni priložnici, pored specifične arhitekture, ima i posebnu duhovnu snagu.