- Važno je da ljudi budu proaktivni. To jeste nekad naporno, ali nije nemoguće. Imamo pravne mogućnosti da zaštitimo ono što je srpsko da ostane srpsko, da ono što je pripadalo ljudima koji su morali da izbjegnu tokom rata ostane u njihovom vlasništvo - rekao je Gujon Srni.
On je istakao da se u Kancelariji za pružanje informacija i besplatne pravne pomoći licima koja posjeduju imovinu u Federaciji BiH, koje djeluju u Srbiji i Republici Srpskoj, do sada javilo 9.000 ljudi i da je pokrenuto isto toliko predmeta za ostvarivanje imovinskih prava, kojima je obuhvaćena ukupna površina od oko 57.000 hektara.
- Ljudi treba da se jave, da se obavijeste i upoznaju da li je usklađivanje u toku tamo gdje su živjeli i tamo gdje imaju svoju imovinu. Ako je to već urađeno i ako tek treba da se uradi, onda treba da se jave kancelarijama za pravnu pomoć - objasnio je Gujon.
U Federaciji BiH do 1991. godine živjela je 541.000 Srba, a danas ih je oko 56.000 na tom prostoru.
Pravo na imovinu ima oko 400.000 raseljenih i izbjeglih Srba ali, zbog usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra koje se sprovodi u Federaciji, postoji rizik da to pravo izgube.
Informacije i besplatnu pravnu pomoć u vezi sa imovinom u Federaciji BiH zainteresovani u Srbiji mogu se dobiti u Kancelarijama u Beogradu i Novom Sadu. U Republici Srpskoj do sada je otvoreno šest takvih kancelarija.
Napišite svoj komentar!