Pred nadležnim odborom Narodne skupštine Republike Srpske polovinom ovog mjeseca trebalo bi da se nađe i novi ustav Srpske nakon što su okončane javne rasprave o tom dokumentu, a upućeni tvrde da će tada biti i riječi na koji način će biti usvojen novi najviši pravni akt Republike, odnosno da li će to biti dvotrećinskom većinom u republičkom parlamentu ili na referendumu. Istovremeno, poručuju da tajno glasanje poslanika ne dolazi u obzir.
Član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS Mladen Ilić rekao je da još nisu dobili materijale od radne grupe koja je bila zadužena da sumira sugestije i komentare sa održanih javnih rasprava o Nacrtu novog ustava.
- Redovna sjednica republičkog parlamenta zakazana je za 15. maj, a samim tim po ustaljenoj praksi tada bi trebalo da zasjeda i Odbor za ustavna pitanja. Tada ćemo raspravljati i o daljim koracima po pitanju novog ustava Srpske i njegovom usvajanju, odnosno da li će to biti dvotrećinskom većinom u Narodnoj skupštini ili na referendumu - kazao je "Glasu Srpske" Ilić.
Podsjetio je i da većina u Skupštini okupljena oko SNSD-a nema potrebnu dvotrećinsku većinu za usvajanje novog ustava.
Nadamo se da će, ako dođe do glasanja u Narodnoj skupštini o novom ustavu, biti pokazano jedinstvo poslanika. Sa druge strane treba napomenuti da je bilo jako važnih pitanja gdje nismo uspjeli da dođemo do tog cilja i sa te strane to su otvorena pitanja gdje će biti neophodno kroz konsultacije svih aktera u republičkom parlamentu doći do zajedničkih rješenja - kazao je Ilić.
S obzirom na to da je spominjano i tajno glasanje o novom ustavu u republičkom parlamentu, Ilić navodi da nikako nije za tu opciju.
- Novi dokument ustava treba da bude na ponos svakog Srbina i stanovnika Republike Srpske. Zbog toga smatram da je prirodno i normalno da o takvom bitnom dokumentu ne glasamo tajno. To je trenutak u kojem treba da se isprsimo i usvojimo jedan kvalitetan dokument koji će biti na ponos svima nama. Glasati tajno o jednom ovakvom važnom dokumentu je bježanje od odgovornosti - poručio je Ilić, koji vjeruje i da Nacrt ustava Srpske, koji je ranije usvojen u Narodnoj skupštini RS, neće pretrpjeti ozbiljnije i krucijalne izmjene.
Nacrt novog ustava je usvojen na posebnoj sjednici republičkog parlamenta 13. marta u vrijeme najveće političke krize u BiH od potpisivanja Dejtona, a tada je prihvaćen zaključak o upućivanju nacrta u raspravu u trajanju od 30 dana koja je završen krajem prošlog mjeseca.
Članovi radne grupe, koja je formirana da pomogne skupštinskom Odboru za ustavna pitanja u izradi novog ustava, su tokom rasprava naglašavali da je postojeći Ustav iz 1992. godine, pretrpio brojne izmjene kroz amandmane među kojima je enorman broj nametnutih od strane visokih predstavnika i da su se javne rasprave pokazale kao pravi izbor.
Članovi radne grupe, koja je formirana kao ispomoć skupštinskom Odboru za ustavna pitanja u pripremi i izradi novog republičkog ustava, su 30. aprila razmotrili rezultate održavanja javnih rasprava o nacrtu tog akta u osam gradova Republike Srpske.
Sistematizovane su, kako je rečeno, sve pristigle primjedbe te su ugrađene u izvještaj koji će biti poslat Odboru za ustavna pitanja Narodne skupštine.
Predloženi novi ustav čini 150 članova. Izražena je opredijeljenost za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz stav da Srpskoj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti, osim onih koje su članom tri Ustava BiH izričito predviđene kao nadležnosti institucija BiH. Predviđeno je i pravo na samoopredjeljenje, uvođenje Vojske Srpske, ukidanje Vijeća naroda i potpredsjednika, uz ostavljanje mogućnosti da to bude naknadno dogovoreno tokom razgovora na političkom nivou. Jedan od prijedloga je proglašenje Banjaluke za glavni grad jer je, prema važećem Ustavu, još Sarajevo, dok bi Istočno Sarajevo, odnosno Pale, mogle da budu prestonica Srpske.
Intervencije
Ustav Srpske je od 1992. do 2011. godine mijenjan i dopunjavan čak 17 puta, sa 122 amandmana što, prema riječima i pravnika i političara, ukazuje da je ustavnopravni sistem značajno reformisan, mahom pod pritiskom visokih predstavnika. Zbog toga iz republičkog vrha tvrde da je cilj svega upravo da ustavna rješenja budu oslobođena odredbi koje su plod tih intervencija.
Napišite svoj komentar!