Da li vlast Republike Srpske namjerno zaobilazi Hercegovinu prilikom sastavljanja Vlade ili niko sa juga Srpske ne ispunjava uslove da zasjedne u ministarsku fotelju?
Tema je ovo koju često u javnosti pokreću, uglavnom političari iz opozicije, a ponovo ju je ovih dana aktuelizovao poslanik pokreta „Za pravdu i red“ Nebojša Vukanović koji je na sjednici parlamenta Srpske upitao premijera zašto u izvršnoj vlasti Republike nema nijednog ministra, ili makar pomoćnika ministra koji dolazi iz Hercegovine.
Srpskainfo je istražila kada je u Vladi Srpske posljednji put sjedio neki ministar iz Hercegovine. Došli smo do podatka da je od 2006. godine pa sve do danas samo jedan Hercegovac uspio da se dokopa ministarske fotelje u Vladi Republike Srpske, a riječ je o Radivoju Bratiću rođenom Nevesinjcu, koji živi u Trebinju.
On je od 2006. do 2010. godine obavljao funkciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a nakon njega više ni jedan Hercegovac nije zasjeo u ministarsku fotelju.
Zanimljivo je da je od novembra 2006. godine, pa do danas sastavljeno ukupno šest Vlada, a premijeri su bili Milorad Dodik, Aleksandar Džombić, Željka Cvijanović i Radovan Višković.
Svi oni, osim Viškovića, žive na području Banjaluke ili Laktaša, pa stoga možda nije ni čudo što su ministarske fotelje uglavnom dodjeljivane Banjalučanima.
Osim što već godinama nema ni jednog Hercegovca u ministarskoj fotelji, zanimljivo je da godinama nije bilo ni jednog Dobojlije. Ako se uzme period od 2006. godine do danas, prvu ministarsku fotelju dobio je Dobojlija Vjekoslav Petričević i to u Vladi koja je formirana krajem 2018. godine.
Osim Banjalučana, privilegiju da sjednu u ministarske fotelje mahom su imali političari koji žive u zapadnom djelu Srpske.
Tako je, na primjer, od 16 ministara u Vladi Srpske, koja je imenovana 30. novembra 2006. godine, njih sedam bilo iz Banjaluke, te po jedan iz Mrkonjić Grada, Srpca, Gradiške, Kotor Varoša, Prijedora, Trnova, Višegrada, Brčkog i Milića.
Komentarišući ove podatke Vukanović, koji živi u Trebinju, pita zašto se ne donesu izmjene zakona koje bi predviđale da svaka regija u Republici Srpskoj mora biti zastupljena makar s jednim predstavnikom u izvršnoj vlasti.
– Još od Radivoja Bratića u Vladi Srpske nema nijednog ministra koji dolazi iz Hercegovine. Zar kod nas nema niko sposoban ili pametan, pa makar da bude pomoćnik ministra. Ne znam da li u Vladi ima makar neki portir ili stražar koji dolazi iz Hercegovine – rekao je Vukanović.
Njegovo mišljenje dijeli i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske Ljubiša Krunić koji na pitanje šta je problem u Hercegovcima pa ne mogu biti ministri, u šali kaže da „vlast očito nema ni jednog sposobnog političara sa juga Srpske da obavlja tu funkciju“.
– Zaista je nevjerovatno da toliko godina nije bilo ministra iz Hercegovine. Osim što smo zapostavljeni, prije svega, kada je u pitanju putna infrastruktura, nema nikoga ni da nas predstavlja u Vladi Srpske – kaže Krunić, koji živi u Trebinju.
On dodaje da je putna infrastruktura u Hercegovini ubjedljivo najlošija u Srpskoj. Kao primjer navodi dijelove puta Foča – Tjentište i Ljubinje – Stolac – Žegulja.
– Mislim da mi nemamo ministra upravo zbog tog podaničkog odnosa poslanika vlasti koji dolaze iz Hercegovine. Oni jednostavno ne traže ministra samo iz jednog razloga, a to je da sačuvaju svoje fotelje u javnim preduzećima širom Hercegovine – tvrdi Krunić.
On dodaje da bi bilo logično da ministar koji dođe iz Hercegovine, osim za Republiku Srpsku, radi i za svoj kraj jer najbolje zna koji su to problemi koji tište jug. Ostarjela putna infrastruktura, nedostatak kapitalnih investicija i ne podsticanje razvoja industrije, samo su neke od primjedbi koje Krunić ima.
– Trebinje koje postaje turistički grad neće nikada postati pravi turistički grad dok se na kvalitetan način ne riješi putna infrastruktura. Kada jednom dođete lošim putem više vam ne pada na pamet da opet dođete – kaže Krunić za Srpskainfo.
On je izrazio očekivanje da će se prilikom formiranja sljedeće Vlade Srpske voditi računa o ovome i za ministra postaviti bar jedna osoba iz Hercegovine, bez obzira iz koje stranke da dolazi.
Poslanik SNSD Ilija Tamindžija, koji dolazi iz Trebinja, smatra da su ovakve ocjene njegovih zemljaka potpuno neutemeljene, te da služe u dnevno-političke svrhe.
On tvrdi da u posljednjih par godina Hercegovina ima najbolju podršku Vlade, te da su uspjeli da riješe i neke istorijske projekte koje nije riješila bivša Jugoslavija.
– Puno se ulaže, prisutan je veliki broj projekata, možda više nego igdje u regionu, a ne samo u Srpskoj – kategoričan je Tamindžija.
On dodaje da opozicija koristi svaku priliku da istakne “neku političku priču u nadi da će se narod solidarisati sa njima”.
Tamindžija za Srpskainfo kaže da nije lako sastaviti Vladu Srpske jer se mora imati i nacionalna i koaliciona zastupljenost.
– I sad još da tu bude i teritorijalna zastupljenost to bi bilo nemoguće. Naravno, slažem se, ukoliko se može da se i tako nešto uradi, ali mislim da to nije moguće. Naš premijer Radovan Višković i ministarka finansija Zora Vidović su na svaki zahtjev iz Hercegovine odgovorili pozitivno. Hercegovina u njihovom periodu ima najviše investicija u svojoj istoriji – tvrdi Tamindžija.
On dodaje da energetski sektor u Hercegovini u ovom momentu ima najveći razvojni ciklus, ne samo u regionu, već i Evropi.
– Najveće investicije u energetskom sektoru u Evropi prisutne su u Srpskoj, odnosno najviše u Hercegovini – istakao je Tamindžija.
On kaže da se značajan broj osoba iz Hercegovine nalazi na značajnim pozicijama u Vladi Srpske.
ISTORIJAT
Vlada koja je formirana u decembru 2010. godine imala je osam ministara iz Banjaluke, dok su ostali bili iz Mrkonjića Grada, Kotor Varoša, Gradiške, Prijedora, Bijeljine, Broda, Brčkog i Slavonskog Broda. Tri godine kasnije, 12. marta 2013. godine izabrana je nova Vlada u kojoj je sjedilo osam ministara iz Banjaluke, dok su ostali bili iz Mrkonjić Grada, Prijedora, Gradiške, Novog Grada, Broda, Ugljevika, Brčkog i Slavonskog Broda. Godinu kasnije, 18. decembra 2014. godine izabrana je Vlada u kojoj je zasjelo četvero ministara iz Banjaluke, dok su ostali dolazili iz Mrkonjić Grada, Prnjavora, Prijedora, Gradiške, Teslića, Brčkog, Foče, Bratunca i Slavonskog Broda.
U Vladi koja je formirana krajem 2018. godine sjedilo je osam ministara iz Banjaluke, dok su ostali dolazili iz Srpca, Prnjavora, Prijedora, Kozarske Dubice, Brčkog, Bratunca, Bijeljine, Foče i Doboja. Poslednja Vlada koja je formirana u decembru prošle godine ima pet ministara iz Banjaluke, dok su ostali iz Srpca, Kozarske Dubice, Prnjavora, Prijedora, Gradiške, Mrkonjić Grada, Brčkog, Šamca, Bijeljine i dva iz Doboja.
Napišite svoj komentar!