Odluka Ustavnog suda BiH o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske dovela je do nove političke krize u BiH i do toga da srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik glasnije nego ikad zagovara izlazak Srpske iz BiH.sud-ustavni.jpg

Za tu priliku, Dodik već danima promoviše slogan „Goodbye BiH, Welcome RS-exit” (Doviđenja BiH, dobrodošao RS Egzit).

– To je samo jedan od načina djelovanja, ako se Ustavni sud BiH ne vrati u okvire najbolje prakse iz EU – pojasnio je Dodik, koji je na sjednici Narodne skupštine RS u ponedjeljak poručio da ne šalje nikakve „ludačke poruke“ i da nije nikakva avanturista koji bi ugrozio Republiku Srpsku.

Sve je počelo prije nekoliko dana kada je Ustavni sud BiH, na epalaciju bošnjačkih političara, proglasio neustavnim član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS, koji kaže da poljoprivredno zemljište, koje je po prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.

Ustavni sud BiH smatra da je u pitanju državna imovina koja je u nadležnosti zajedničkih institucija BiH, a ne Republike Srpske, što je RS odbacila, jer kažu da nigdje u Ustavu BiH ne piše da BiH ima pravo na imovinu.

U pitanju je 85.596 hektara u 25 opština RS. Srpski zvaničnici tvrde da bi priznavanje ove odluke bilo samo početak i da je sljedeće na redu šumsko i vodno zemljište, što bi, kako kažu, Srpsku dovelo do toga da ostane bez svog zemljišta, ali i Dejtonom zagarantovane teritorije.

Ustavni sud BiH sastoji se od 9 sudija – po dvojica Srba, Hrvata i Bošnjaka, te troje međunarodnih sudija, koje imenuje predsjednik Evropskg suda za ljudska prava. Pošto se odluke donose većinom glasova, često se dešavalo da u ovakvim kritičnim situacijama Bošnjaci, zajedno sa strancima, preglasaju srpske sudije.

Kompletna odluka još nije objavljena u javnosti, ali sudeći prema istupu predsjednika Ustavnog suda BiH Zlatka M. Kneževića, koji je jeda od dvojice sudija iz RS u tom sudu, i ovaj put je odlučivala takva većina.

Knežević je za ATV izjavio da su on i drugi srpski sudija Miodrag Simović dali izjavu o neslaganju sa odlukom Ustavnog suda BiH. On je dodao da je diskriminacija ako se u jednoj ustavnoj kategoriji kao što je Brčko distrikt BiH sva imovina proglasi imovinom distrikta, a isto to se osporava Republici Srpskoj.


Dva dana poslije odluke Ustavnog suda BiH trajalo je zatišje, a onda je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović pozvala na sastanak lidere svih srpskih parlamentarnih stranaka u Narodnoj skupštini RS.

Tada su jednoglasno usaglašena dva zaključka – predstavici RS u institucijama BiH obustavljaju rad u odlučivanju sve do donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH, u kome će strane sudije biti zamijenjene domaćim. To znači da su predstavnici RS uzdržani ili protiv, pa nivo BiH tone u paralizu, jer je većinu odluka nemoguće usvojiti bez glasova iz RS.

Drugo, na zahtjev Cvijanovićeve, sazvana je posebna sjednica Narodne skupštine RS (NSRS), koja je održana u ponedjeljak i na kojoj je glasovima i vlasti i opozicije usvojeno 8 zaključaka, koji u suštini znače da BiH ulazi u neku vrstu blokade, sve do drugačijeg uređenja Ustavnog suda BiH.

Zaključci Narodne skupštine

U prvom zaključku se kaže da NSRS potvrđuje privrženost Srpske Dejtonskom mirovnom sporazumu, posebno izvornom Ustavu BiH kao dijelu tog sporazuma.

– Narodna skupština obavezuje predstavnike RS u institucijama BiH da predlože usvajanje zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Narodna skupština zadužuje Vladu RS da nastavi ranije započete pregovore sa Vladom FBiH s ciljem definisanja granične linije između RS i FBiH – glase drugi i treći zaključak.

Dalje, NSRS obavezuje predstavnike RS u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i izbora domaćih sudija i njegovog stupanja na snagu i do poništenja odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa poljoprivrednim zemljištem.

– Narodna skupština naglašava da je RS potpisnica svih aneksa Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, samim tim i Ustav BiH. NSRS potvrđuje da su visoki predstanici i Ustavni sud BiH kršili Dejtonski sporazum i Ustav BiH i na taj način izmijenili politički sistem, suprotno Dejtonskom sporazumu, koji je ugovor međunarodnopravnog karaktera. NSRS obavezuje sve institucije Republike Srpske da ne prihvataju i ne provode bilo kakve buduće antidejtonske i nedemokratske odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. NSRS traži da predstavnici RS u zajedničkim organima BiH obavijeste Narodnu skupštinu o provođenju ovih zaključaka u roku od 60 dana – predloženi su zaključci.

Iako su za zaključke glasali poslanici oba politička bloka u RS, tome je prethodila žustra višečasovna rasprava opozicionih poslanika i predstavnika vlasti.

Referenduma neće biti?

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko izjavio je da je uvjeren da „zbog prošlosti neće biti referenduma“ u RS.

– Čak i kada bi se referendum desio, ne bi imao zakonske validnosti. Prema Dejtonskom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje – rekao je Incko u razgovoru za N1.

Kako je istakao, otcjepljenje bi bilo prekoračenje crvene linije.

– Međuentitetska linija nije nikakva granica nego linija, kao što imamo među županijama, kao i pokrajine u Njemačkoj – dodao je Incko.

Istovremeno, poslanik u poslaničkoj grupi „Zajedno za BiH“ u NSRS Edin Ramić demantovao je optužbe iz RS da SDA koristi Ustavni sud BiH kao instrument za provođenje svoje politike.

Ramić tvrdi da se odlukom Ustavnog suda BiH ne otima poljoprivredno zemljište. On tvrdi da to nema veze ni sa narušavanjem omjera 49 prema 51 odsto teritorije BiH koja pripada Srpskoj, odnosno Federaciji, kao entitetima.

– Pokažite mi gdje u Ustavu BiH piše omjer u BiH 49 prema 51 odsto – rekao je Ramić.

– Piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu – odgovorio mu je premijer Srpske Radovan Višković.

Kako saznajemo, Prijedlog zakona o Ustavom sudu BiH već je pripremljen i očekuje se da ga parlamentarci iz RS u Parlamentarnoj skupštini BiH za nekoliko dana upute u proceduru usvajanja. Ranije je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović najavio da će njegovi poslanici podržati odlazak stranih sudija, ali to ipak nije dovoljno za usvajanje ovog zakona, jer su SDA Bakira Izetbegovića i ostale partije sa sjedištem u Sarajevu poručile da neće podržati takvo rješenje. Njihov je argument da su strane sudije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ili da mogu da idu samo ako BiH postane članica NATO.

Ustav na strani Srpske

U svakom slučaju, član 6. Ustava BiH predviđa mogućnost da se strane sudije zamijene domaćim.

– Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – piše u Ustavu.