Nije naše da sudimo

Bliži se kraj ovog oktobarskog dana koji bi, makar ovdje u Hercegovini, koja još čuva tradicionalne vrijednosti, za one koji su pratili dešavanja najbolje bilo zaboraviti.

Ali, ne mogu se tek tako zaboraviti „teške“ riječi i pisanja.

Nije namjera ovog teksta da prozove nekoga ili kaže da je neko nešto zgriješio, a onaj neko drugi uradio dobro. Ne.

Namjera je da svi zajedno sagledamo stvari iz različitih uglova i pokušamo da uvidimo šta je to što ispravno radimo, a šta je to u čemu griješimo.

Povod za ovaj tekst su reakcije na ordenja koja je dodijelio patrijarh srpski Irinej povodom 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve.

Uopšte ne želimo da ulazimo u to da li je trebalo ili ne i kome dodijeliti ordenja. To je odluka koja nije predmet našeg pisanja i o njoj, možda, nekom drugom prilikom.

Povod su riječi koje su kao otrovne strijele odapete iz Hercegovine.

Narodni poslanik Nebojša Vukanović nije birao rječnik govoreći o srpskom patrijarhu Irineju.

Vukanović ima pravo da govori šta želi i kako želi i, dopalo se ovo nekome ili ne, nerijetko on i detektuje probleme.

Problematičan je često način na koji ukazuje na njih, a i rječnik koji upotrebljava.

I ovoga puta rječnik koji je upotrijebio da ukaže na nešto što on smatra nepravednim nedostojan je trona pećkih patrijarha.

Jer, bez obzira da li se nekome od nas dopadaju patrijarh Irinej i njegove odluke, nikako ne bi trebali pogrdno da se odnosimo prema nekome ko sjedi na tom tronu.

Oštro su na Vukanovićeva pisanja reagovali iz Saveza opštna i grada Istočne Hercegovine ukazujući mu na rječnik koji koristi i način na koji govori.

I, vraćamo se na početak - naša Hercegovina koja slovi za svetu zemlju u kojoj se još čuvaju tradicija i vjera morala bi da bude primjer odnosa prema našim svetinjama. Nikako suprotno.

To ne znači da ne smije da se reaguje ako nešto nije kako treba, a dolazi iz redova Srpske pravoslavne crkve. Treba, ali za sve postoji način. Možemo da ne simaptišemo patrijarha, ali moramo da poštujemo tron na kome sjedi.

Ako se obrušimo na naše svetinje- ko smo mi?

Nije naše da sudimo. Možemo da ukažemo, pristojnim rječnikom.