Nekadašnji mještani sela Gornje Hrasno, u opštini Neum, iako nisu ostvarili povratak u svoje prijeratne domove, ipak ne odustaju od zamisli da obnove svoju crkvu, jedinu preostalu pravoslavnu bogomolju u ovoj opštini.


Od 40 srpskih porodica, donacije za obnovu prijeratnih objekata dobile su samo tri i to da osposobe samo po jednosoban stan, iako su imale spratne kuće. Prva sredstva za obnovu ovog hrama posvećenog Roždenstvu svetog Jovana Krstitelja donirao je umirovljeni episkop Atanasije, 100 dolara koje mu je za prilog crkvi ostavio američki episkop Maksim i 100 evra, odnosno, trećinu svoje penzije.
Na skupu mještana u Muzeju Hercegovine, gdje je promovisana obnova crkve, član Inicijativnog odbora za obnovu, mještanin Gornjeg Hrasna Dragutin Žarković, podsjetio je da je u selu uoči rata svakodnevno bivalo mnogo više od tadašnjih 110 stalnih stanovnika, jer je ovo bogat kraj sa dobrom zemljom koju su Hrašćani obrađivali dolazeći iz susjednih Trebinja ili Ljubinja, gdje su bili zaposleni.
"Naše su kuće, zajedno sa našom crkvom, paljene, minirane i pljačkane, pa se desilo da crkva bude minirana jednom u ratu, a jednom i poslije rata. Njeno zvono su, prema tadašnjem pisanju 'Slobodne Dalmacije', odnijeli pripadnici Splitske bojne, koje bi, ako je u životu, i sada mogli vratiti i na taj način pokazati dobru volju", kaže Žarković.

Crkva je, dodaje, prema pouzdanim predanjima, sagrađena na temeljima stare crkve brvnare, pa bi se, kako je ovom prilikom istakao i dr Goran Komar, koji je istraživao srednjevjekovnu nekropolu u crkvenoj porti, zajedno sa obnovom, mogli istražiti i datirati i ti temelji.
Mještani Gornjeg Hrasna svjedoče da su iz njihovih devastiranih kuća dugi niz godina nakon rata kradene kamene igle, kao i klesani kamen sa kućnih zidova, stare kamenice, a sve to je prodavano i ugrađivano na bogate vile Hrvatskog primorja. Koliko je pljačkano Gornje Hrasno slikovito govori i podatak da su u posljednje vrijeme, kada se nema više šta ukrasti, ovdje dolazili kamioni i odvozili plodnu zemlju crnicu sa njihovih njiva.
Hrašćani su, i pored svega odlučni da obnove crkvu, ispred koje su već sagradili kapelicu, u kojoj će biti pohranjeni zemni ostaci 66 uglednih srpskih domaćina ovog sela, ubijenih 1941. godine, a čije su kosti izvađene iz seoskog miniranog spomenika i nalaze se u manastiru Zavala.
V.Duka/Nezavisne novine