U Trebinju je danas održana konferencija pod nazivom „Klimatske promjene-rizici i zajedničko djelovanje u regionu“, koja ima za cilj ukazati na neophodnosti provođenja mjera i aktivnosti koje će ublažiti klimatske promjene.
Ovo je šesta konferencija o klimatskim promjenama, na kojoj su učestvovali eminentni stručnjaci iz ove oblasti iz regiona, predstavnici resornog ministarstva, lokalne samouprave, preduzeća i civilnog društva.
Stevan Bekan, direktor JU“Ekologija i bezbjednost“ je naveo da su danas održane dvije panel diskusije o ekološkoj bezbjednosti i rizicima u životnoj sredini te klimatskim promjenama i izazovima u poljoprivredi.
Goran Trbić, profesor PMF-a Univerziteta u Banjaluci je rekao da su na panelu o novim uticajima klimatskih promjena na poljoprivredu, posebnu pažnju obratili na područje regije Trebinje.
„Prvenstveno smo govorili o problemima suša, toplotnih talasa, kasnih proljetnih mrazeva ali smo govorili i o uvođenju novih sorti i vrsta u oblasti poljoprivrede. Došlo je vrijeme da se uradi kompletna transformacija poljoprivrede sa novim sortama i novim načinom obrade zemljišta. Klimatske promjene se odražavaju naravno značajno i na zdravlje građana, pogotovo preko visokih temperatura i tropskih noći. Posljednih godina, svjedoci smo velikog broja poplava i suša, u istoj godini, što su posljedice klimatskih promjena“, rekao je on.
Smatra da se ovaj problem treba rješavaju na nivou globalnih svjetskih ekonomija.
Akademik Novo Pržulj je istakao da su i Akademija nauka i umjetnosti RS i akademska zajednica pokrenuli veliki broj aktivnosti na ublažavanju efekata klimatskih promjena.
„Smanjenje klimatskih promjena je veoma težak i dugoročan proces, pitanje je kakvi će biti rezultati. Ono što mi možemo jeste da uvedemo novine u oblasti poljoprivrede. Poljoprivreda je jedna od najvažnijih grana za RS, ona je preduslov ostanka i opstanka mladih ljudi na našem području. Prema tome, akademska zajednica se bavi iznalaženjem novih genotipova, gajenih sorti, prvenstveno u ovom ovđe slučaju, vinove loze, maslina, koje su prilagođene ovakvim uslovima. Moramo pratiti klimatske promjene i stvarati nove sorte ali i sticati nova znanja“, zaključio je on.
Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS je istakao da oni tokom čitave godine finansiranju projekte koji su vezani za ove oblasti te time doprinose stvaranju preduslova za održivi razvoj.
Ljiljana Stanišljević, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je navela da su ovakve konferencije značajne jer se tu čuju sve neophodne informacije vezane za nove trendove u oblasti zaštite životne sredine te sve ono što nas u budućnosti očekuje. Ona je dodala da se uskoro očekuje donošenje Zakona o klimatskim promjenama i Zakona o zaštiti zemljišta.
„Neophodno je urediti ove oblasti i dati jedan osvrt na promjene klime i efekte koji se odražavaju na poljoprivredu ali i na sve sfere u našem društvu. Ovim zakonima bi na jedan cjelovit način trebalo dati doprinos da se ispune međunarodne obaveze koje se odnose na klimu. Biće doneseni i određeni mehanizmi koji se odnose na ispunjavanje obaveza prema međunarodnim konvencijama sadržanim u tim zakonima“, rekla je ona.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je naveo da svi osjećaju posljedice klimatskih promjena te da na području naše regije najveće probleme stvaraju požari.
„Mi nastojimo da djelujemo prije svega preventivno. I ove godine zajedno sa „Elektroprivredom RS“ realizujemo jedan značajan projekat za rano otkrivanje požara. To je projekat koji će nam značajno pomoći, nadamo se već u narednoj požarnoj sezoni, imaćemo šansu i priliku da uočimo požar u samom početku i da pravovremeno reagujemo“, rekao je Ćurić.
Konferenciju „Klimatske promjene – rizici i zajedničko djelovanje u regionu“, organizovalo je resorno ministarstvo u saradnji sa JU Ekologija i bezbjednost“, Gradom Trebinjem, „Elektroprivredom RS“, Fondom za zaštitu životne sredine RS i „Hidroelektranama na Trebišnjici“.
Napišite svoj komentar!