Poslodavci sa područja Hercegovine na vrhu su liste kada je riječ o privrednom i finansijskom rastu jer su lani ostvarili znatno bolje rezultate poslovanja u odnosu na kolege iz drugih krajeva Srpske, a upućeni kažu da bi bilansi bili još uspješniji da firme ne sputava manjak radne snage.
Prema istraživanju i analizama domaćeg tržišta rada u 2024. godini koje je realizovao Zavod za zapošljavanje RS, većina anketiranih poslodavaca, odnosno njih 49,4 odsto zabilježilo je lani rast u poslovanju, 38,7 odsto imalo je stagnaciju, a 11,5 odsto pad u poslovanju.
Podaci zavoda pokazuju da, posmatrano po djelatnostima, najveći rast poslovanja bilježe poslodavci iz oblasti građevinarstva, dok su najveće opadanje prijavili poslodavci iz industrijske djelatnosti.
Kada je riječ o filijalama, najmanji rast poslovanja, odnosno 30,2 odsto odnosi se na poslodavce sa područja Filijale Zvornik, dok je taj rast u trebinjskoj regiji 57,1 odsto.
Kada je riječ o procjeni finansijskih efekata poslovanja u 2024. godini na nivou Republike Srpske, 49 odsto poslodavaca je bilježilo rast, s tim da se i tu najveći rast bilježi kod preduzeća iz regije Trebinja i to 64,9 odsto.
Dobar geografski položaj, blizina granice sa Hrvatskom i Crnom Gorom, blizina luke, ali i tržišta EU, veliki potencijal za razvoj turizma, poljoprivrede, ali i pogodnosti koje investitorima nudi grad Trebinje samo su dio prednosti koje poslodavcima omogućavaju dobro poslovanje.
Direktor Područne privredne komore Trebinje Veselin Savić kaže za "Glas" da je energetika nosilac privrednog razvoja Hercegovine, ali s obzirom na to da je mahom riječ o javnom sektoru, često ga izuzimaju prilikom analize stanja lokalne privrede.
- Građevinski sektor posljednjih godina ima zapažene rezultate, ostvario je značajan rast u prošloj godini, kao i ugostiteljstvo, odnosno turizam, ali, nažalost, to su grane koje se ujedno suočavaju sa najvećim problemom nedostatka radne snage. Blizina Dubrovnika nam s te strane nikako ne ide naruku jer mnogi radnici odoše, ali to ima i pozitivne efekte. Zadnjih godina je primjetno da poslodavci u Trebinju, osim što dižu plate, značajno mijenjaju i uslove rada nabolje, tako postajemo zanimljiva sredina za radnike iz okolnih mjesta. To znatno smanjuje i iseljavanje - priča Savić.
Prema njegovim riječima, razvoj privrede uslovljen je brojnim faktorima, koji zavise od grane do grane djelatnosti.
- Gradske vlasti prepoznaju potrebe privrede i ulažu natprosječna sredstva za razvoj preduzetništva u odnosu na druge zajednice. Samo lani je izdvojeno oko 1,2 miliona KM kao podrška za samozapošljavanje, za pokretanje novih biznisa. Posljednjih godina radilo se mnogo i na pribavljanju papira za osnivanje prve slobodne zone u Trebinju te u narednim godinama, ako ne i ove, krenuće gradnja potrebnih kapaciteta. To može privući strane investitore, kojih ima i sada, ali i oni muku muče sa nedostatkom kadra - naveo je Savić.
Pored poljoprivrede i turizma, koji imaju značajne razvojne kapacitete i gdje se ulaže dosta, Savić smatra da Hercegovina ima veliki potencijal i za prerađivačku industriju i IT sektor.
Direktor Građevinskog preduzeća "Siga" iz Trebinja Milivoje Šakotić kaže za "Glas" da iz godine u godinu bilježe veći obim poslovanja te da se posljednjih 15 godina u gradu na Trebišnjici intenzivno gradi.
On smatra da su za uzlet građevinskog sektora, odnosno veliku potražnju za nekretninama u Trebinju najzaslužnije mediteranska klima i ljepote samoga grada.
- Trenutno gradimo četiri objekta, od manjih individualnih do zgrada sa petnaestak stanova. Potražnja je dobra, a ono što nam kvari poslovanje je manjak radne snage. Primorani smo da plan poslovanja uklapamo sa raspoloživom radnom snagom, a mogli bismo graditi i više kad bismo imali kadar - rekao je Šakotić.
PLANOVI
Kada je u pitanju očekivani obim poslovanja u ovoj godini, rast predviđa većina anketiranih poslodavaca sa područja svih filijala, baš kao i pozitivan finansijski rezultat.
- Poslodavci sa područja Filijale Trebinje planiraju u 2025. zaposliti 340 radnika, a najveća potražnja biće za kadrom koji obavlja jednostavne poslove, konobarima, metaloglodačima, administratorima, brusačima metala, vozačima kamiona, drvodjeljama, kuvarima i molerima - navedeno je u istraživanju Zavoda za zapošljavanje.
Napišite svoj komentar!