Od Trebinja do Foče poljoprivredni proizvođači suočili su se znatno smanjenim prinosima na usjevima, što se odrazilo i na preradu voća i povrća za ishranu. Ništa bolje nisu prošli ni pčelari i sakupljči ljekobilja.


Suša je ostavila traga i na plodu smokve, kaže Trebinjac Božo Vlačić, koji se godinama bavi uzgojem i preradom. Vlačići u svom gazdinstvu pored svježe i suve smokve, na tržište izlaze i sa džemom, slatkom, rakijom i likerom. Za ovu godinu samo kažu: "Ne ponovila se".
Vlačić ističe da je uprkos zalijevanju zasada, rod bio veoma loš, a vrućine su uticale i na to da je list opao sa biljaka.
Ništa bolje nije ni uz Drinu u Foči i susjednoj Ustikolini u Federaciji BiH. Usljed vrelina ostao je tek po neki plod. Prerađivači voća i povrća ističu da će u jesenjoj sezoni ponuditi manje količine proizvoda, naročito od šljive.
Jasmina Šahović, iz Ustikoline, nada se da će biti barem malo džema od šipurka, jer su sve ostale voćke imale slab rod. Kaže da će biti paprika i krastavaca za pripravljanje ajvara.
Ni pčelari ne pamte ovako sušnu godinu. Nevesinjac Rade Radovanović tvrdi da u posljednjih pet decenija nije nikad bila ovakva situacija, što se odrazilo i na čuveni sortni med od kadulje. On kaže da skoro svi pčelari iz Hercegovine imaju samo dvadesetak odsto prinosa od očekivanog.
Period bez kiše umanjio je i prinose beračima ljekobilja. Na Zelengori je trebalo izabrati pravo vrijeme da bi se moglo računati na kvalitet.
Miloš Vladičić, iz Foče, navodi da je najbolje brati biljku kada ima pola cvijeta i list, jer tada je najljekovitija.
U ovoj, za mnoge poljoprivrednike najstresnijoj godini, ništa manje briga nemaju ni kupci zbog očekivanog povećanja cijena voća i povrća koje je na izmaku, ali i skupljih prerađevina, pa je pitanje koliko će se moći nabaviti za zimnicu.


RTRS