Nekada je svijet bio mnogo sporiji nego danas i ishrani se posvećivala veća pažnja. Al’ se nekad dobro jelo, baš! Svakodnevna ishrana je sada često jednolična i u funkciji vremena koje kuvarica (čitaj zaposlena žena) može da posveti pripremi jela.
Zato je današnja ishrana bazirana na previše ulja, šećera, soli i aditiva, a premalo vlakana, minerala i vitamina, što nikako ne ide u prilog zdravoj tjelesnoj težini i zdravlju u cjelini.
Postoji bezbroj izgovora za stanje u današnjoj ishrani, ali ako tražite izgovor, to znači da ne želite rješenje. Vrijeme je da odstranite rđave navike koje vas ograničavaju. Ne čekajte da zbog bolesti budete primorani na to.
U ishrani postoje mnoge predrasude zbog kojih možda imate i znatno viši BMI nego što biste željeli. One djeluju tako što nas čine robovima navika, koje su naravno štetne i kojih treba da se oslobodite. Loše navike proistekle iz predrasuda se lako eliminišu, dovoljno je samo da stavite prst na čelo i dobro se zamislite o ovome.
Kada jedete (a niste na dijeti) stanite čim osjetite da ste se zasitili, a ne onda kada osjetite da ste puni. Znate li onaj osjećaj kada vam je stomak pun? Nema osobe koja se dobro osjeća u tom trenutku. Ako ste puni, znači, napravili ste grešku u ishrani, pa nemojte to učiniti opet.
Imajte redovne obroke. Pet obroka na dan je pravo rješenje. Rasporedite pravu količinu prave hrane tako da se ne prejedate i da imate dovoljno energije cijeli dan. Ne jedite obrok kada je „zgodno”, već kada je potrebno. Jedite na tri–četiri sata. Tada ćete jesti kada ste gladni, a ne kada vam je dosadno i nećete se prejesti.
Ako ste gojazni, vjerovatno su vam porcije prevelike. Nađite neke manje tanjire i iz njih jedite, tako ćete i psihološki shvatiti da vam ne treba toliko hrane. Želudac je veličine pesnice. Ne očekujte da u njega ubacite 10 puta više hrane bez ikakvih negativnih posljedica.
Ako redovno jedete više hrane, želudac vam se može proširiti i naviknuti vas da uvijek jedete puno hrane. Ako se naviknete da jedete malo, neće se proširiti i brže ćete se zasititi. Uz prt obroka ne treba vam toliko obilan ručak.
Ne preskačite doručak! Probudite metabolizam ujutro adekvatnim doručkom, jer ćete tako spriječiti da pregladnite i poslije se prejedete. Sprečite negativne posljedice koje preskakanje obroka nosi, imaćete veći radni elan i mentalnu koncentraciju na ono što radite, a kao posljedica produktivnost će vam biti veća.
Pametni poslodavci znaju za ovu činjenicu. Ne jedite „džank fud”. Ne nasjedajte na fensi dijete iz časopisa i bapske priče o tome šta goji. Vašem tijelu su potrebne sve grupe namirnica: ugljeni hidrati, bjelančevine i masti. Upotrijebite piramidu ishrane kao vodič.
Ono što je najslađe – nisu slatkiši. Naravno da kolače, torte, sladoled i čokoladu možete pojesti s vremena na vrijeme, ali ne stalno. Ako volite slatko, istražite cijeli svijet voća u bezbroj načina: svježe voće, voćne salate, ceđeni sokovi, kompoti…
Ne unosite kalorije iz pića. Pijte vodu, običnu ili kiselu, one uvijek imaju nula kalorija. Gazirana pića goje, nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost, niti ćete biti siti. Pijte je i kada pomislite da ste gladni, jer se može desiti da ste u stvari žedni, a ne gladni. Ako vam je ukus vode bljutav, dodajte vrlo malo limunovog soka.
Jedite polako, jedite male zalogaje. Dobro sažvaćite hranu. Dok dođe signal iz mozga da više niste gladni, može proći 15–20 minuta, pa ne žurite sa jelom. Tada nećete pretjerati sa količinom hrane.
Promijenite moto „jedem kada poželim” novim „jedem kada treba, a vježbam kada poželim”.
Napišite svoj komentar!