Na 25. kilometru jugoistočno od Nevesinja prema Bileći smješteno je selo Lukavac – mjesto čistih izvora vode, živopisnih predjela i vrijednih domaćina. Kroz istoriju je ovaj kraj često pominjan kao primjer borbe za slobodu i dostojanstvo. Od vremena Nevesinjske puške, pa kroz dobrovoljački pokret u oslobodilačkim ratovima Srbije i Crne Gore, te kao aktivni učesnici antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu Lukavčani su pokazivali junaštvo i plementitost. Konačno, u posljednjem odbrambeno otadžbinskom ratu opet su ustali da brane svoj dom i slobodarsku tradiciju predaka.
Lukavac je dobio ime po paši Lukavici koji je tu nekad živio. Prema predanju u ovom mjestu, na starom gradu Valu, stolovao je i Herceg Stjepan Kosača. Val je prirodno utvrđenje pored lokalnog puta Lukavac – Divin okruženo strmim liticama i neobičnim reljefnim tvorevinama sa svega dva moguća prilaza. Ostaci zidina i pronađeno glineno posuđe i predmeti potvrđuju da je čovjek koristio ovaj živopisni prostor. Prema predanju, na ovom mjestu je bilo antičko naselje. Neposredno ispod Vala parcele zemlje nose naziv Podgradnice, a veliki dio Lukavačkog polja čine Hercegove bare što ukazuje i na postojanje starog grada i prisustvo Hercega Šćepana.
U dubrovačkim spisima Lukavac se prvi put pominje 1375. godine. Današnje lukavačke porodice su na prostor između Lipnika i Potruba doselile početkom 19. vijeka. Prema podacima Srpske pravoslavne eparhije Zahumsko – hercegovačke 1890. godine u Lukavcu je bilo 85 kuća sa 678 stanovnika. Od tada pa sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka broj stanovnika je bio u porastu. Osnovnu školu u Lukavcu jednom trenutku je pohađalo blizu 200 učenika. Selo je sada prorijeđeno i ostarilo. Može se nabrojati svega stotinjak stanovnika koji žive isključivo od poljoprivrede. Nekadašnji stočari su nestali, a njihovi nasljednici kao da nemaju niti vremena, niti interesa da rade ono što su radili očevi ili djedovi. Ono što je ostalo i što nas podsjeća na stare uspomene su čist zrak, miris bogate prirode i bistri izvori na svakom koraku.
Na ovom živopisnom prostoru rasle su generacije Lukavčana koji su tragajući za boljim životom naselile sve svjetske merdijane. Ipak, zavičaj i korijene nisu zaboravili i rado pričaju o svom selu i interesuju se za bratstvenike koji još uvijek vrijedno rade u pitomom Lukavačkom polju.
Spisak poznatih Lukavčana je podugačak i ne može stati u jedan novinarski članak. Nema tog Hercegovca koji nije čuo za humanistu i velikog dobrotvora Mihajla Labala, hajdučkog harambašu Kika Stevanovića i proslavljene košarkaške reprezentativce Ratka Radovanovića i Đorđa Andrijaševića. Manje je poznato da je preko trideset Lukavčana učestvovalo u dobrovoljačkom pokretu u oslobodilačkim ratovima Srbije i Crne Gore (1912 – 1918). Samo iz porodice Vuković sa Rogača bilo je devet dobrovoljaca, a Kosta Stevanović je odlikovan visokim vojničkim priznanjem – srebrnom medaljom za hrabrost Miloš Obilić. U Drugom svjetskom ratu Lukavčani su dali veliki doprinos u antifašističkoj borbi, a svoje opredjeljenje za slobodu i pravdu pokazali su i u posljednjem otadžbinskom ratu u kojem su podnijeli veliku žrtvu. Potomci heroja, mještani i poštovaoci podigli su Spomen obilježje na kojem su ispisana imena 18 poginulih boraca iz Lukavca. Vjera, sloboda i hrabrost bili su oličenje ovih srpskih junaka. Spomenik je sagrađen uz blagoslov Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske. Iz Lukavca porijeklo vode univerzitetski profesori, istaknuti društveni radnici, književnici, sportisti...
Crkva svetih apostola Petra i Pavla
Za Petrovdan se u Lukavcu tradicionalno održava narodni sabor kojem je nekad prisustvovalo i više hiljada duša. U nešto manjem obimu tradicija je sačuvana do današnjih dana.
Temelji Crkve svetih apostola Petra i Pavla osvještani su 17. jula 1903. godine, a osvećenje je izvršio protojerej Risto Kočović uz sasluženje sveštenika Nikole Koja, Petra Govedarice i Dušana Gaćinovića. Crkva je građena dvije godine, a neimar je bio Lazar Šušić iz Ljubinja. Osvećenje je obavio mitropolit Petar Zimonjić.
Uz pomoć velikog dobrotvora Mihajla Labala crkva i porta obnovljeni su 1987. godine. Te godine za Petrovdan, velikom narodnom saboru i bogosluženju, prisustvovalo je nekoliko hiljada ljudi.
Uz veliki trud mještana posljednjih godina obnovljena je Crkvena kuća, podignut je Spomenik poginulim borcima, sagrađena kapela i uređena porta hrama, kao najljepši primjeri vjere, duhovnosti i pregalaštva Lukavčana.
Zanimljivo o Lukavcu
Najstarija legenda vezana za selo Lukavac govori o zakopanom blagu na lokalitetu starog grada Vala na kojem je prema predanju posljednji stolovao Herceg Šćepan. Tvrdi se da negdje u liticama Vala postoji oblik od kamena koji podsjeća na pijetla, a voda koja kapa sa njegovog kljuna pokazuje gdje je sakriveno blago.
Lukavačka parohija osnovana je još 1839. godine i obuhvatala je sela Lukavac, Bežđeđe, Trusinu i Podkom.
Najpoznatiji nevesinjski prorok Vukelja Stevanović iz Lukavca nepogrešivo je predviđao mnoge važne događaje u 19. vijeku. Narod priča da je tačno najavio „Uloški ustanak“ (1882) i ko će biti njegove vođe u trenutku kada za tako nešto niko nije mogao da povjeruje.
Veliki humanista i dobrotvor Mihajlo Labalo u rodnom Lukavcu ostao je upamćen i po tome što je u selo dovezao prvi bicikl.
Naučni rezultati prof. dr Radoslava Radovanovića, rođenog Lukavčanina, iz oblasti zaštite od zračenja ugrađeni su u svjetske propise Međunarodne agencije za atomsku energiju i Svjetske zdravstvene organizacije.
Vladimir Gaćinović iz Lukavca, ugledni nevesinjski ljekar i predsjednik opštine, tokom studija medicine u Beču drugovao je sa najboljim psihologom svih vremena Sigmundom Frojdom.
Lukavčanka Ljubica Grahovac (Vađon) prva je spikerica Televizije Crne Gore. Učestvovala je u realizaciji prvog Dnevnika TV Titograd 1971. godine.
Mihajlo i Kosa Cvijetić iz Lukavca izrodili su pet sinova i svi su bili viši od dva metra.
Nikola Grahovac iz Lukavca, poslijeratni kolonista u Gajdobri, svojevremeno je imao najjači stisak ruke u SFRJ.
Najdugovječnija stanovnica Lukavca za koju postoje dokumentovani podaci je Mara Gaćinović. Rođena je 1919, a umrla 2023. godine.
Napišite svoj komentar!