BANjALUKA - Usljed ekonomske migracije radnika u inostranstvo domaća privreda sve teže uspijeva da obezbijedi dovoljno zaposlenih, zbog čega sve više građana zadrži svoj angažman i nakon penzionisanja, a poslodavci ističu da je taj kadar, bez obzira na godine života, vrlo poželjan jer je marljiv, ima iskustvo, znanje i radnu disciplinu.

U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje RS kažu da je zaključno sa februarom status osiguranika, odnosno zaposlenog imalo 6.830 penzionera, od čega je 6.384 korisnika starosnih penzija, a 446 invalidskih.

- Broj korisnika prava na penziju koji istovremeno imaju i status osiguranika ima tendenciju rasta u kontinuitetu. Na ovim prostorima polako postaje stvarnost da je privredi sve teže da se obezbijedi potreban broj radnika ili stručnjaka određenih profila, koji su i odranije deficitarni, a danas još izraženije zbog ekonomske migracije - rekli su u Fondu i pojasnili da je zakonom propisano da korisnik samostalne penzije, starosne i invalidske, nakon što ostvari pravo na penziju može steći i status osiguranika, bez smetnje u pogledu obustave isplate penzije.

U Fondu navode da je najviše penzionera koji rade u većim gradovima Srpske, gdje je i privredna aktivnost veća i raznovrsnija.

- Djelatnosti u kojima najčešće rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije i rudarstvo, gdje se uglavnom i traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom - kazali su u Fondu i dodali da zaposlenih penzionera ima i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, advokaturi i mnogim drugim djelatnostima.

U Fabrici obuće “Sanino” u Derventi zaposleno je petnaestak radnika koji su penzionisani, a riječ je o svim obrazovnim profilima.

- U ovom trenutku to je neminovnost jer u Derventi na birou nema radnika koji traže posao. Svakim danom problem nedostatka radne snage biće sve veći. Zbog takve situacije, ali i želje penzionisanih radnika da ostanu i dalje angažovani, zadržali smo ih i prezadovoljni smo njima. To su ljudi koji imaju radnu kondiciju, zdravlje ih dobro služi, imaju znanje, iskustvo, želju. Navikli su na dinamiku, industrijski način proizvodnje pa dosta lako savladavaju radne zadatke i imaju visok nivo kvaliteta - priča za “Glas” direktor “Sanina” Radovan Pazurević.

Da su penzioneri i te kako dobri radnici, i prijeko potrebni ovdašnjim poslodavcima, saglasan je i direktor banjalučkog preduzeća “Autoprevoz GS” Dejan Mijić.

- U eri nedostatka kadra naravno da je nama svaki radnik bitan i da penzionere koje žele da rade objeručke prihvatamo. Među zaposlenima imamo i onih koji su na lični zahtjev otišli u prijevremenu penziju jer su imali puni staž, a i dalje su dovoljno mladi da mogu da rade. Pored vozača, tu su i automehaničari i autoelektričari jer tog kadra gotovo da nema na domaćem tržištu rada - rekao je Mijić.

Predsjednik Unije udruženja poslodavca RS Saša Trivić kaže za “Glas” da su penzioneri radno angažovani u svim branšama i da će ih u budućnosti biti još više.

- Pored zvaničnih brojeva, sigurno ih još toliko radi na crno. Radnika nema i sve je to posljedica toga. I u svom preduzeću ih imam više i rade mahom u proizvodnji - govori Trivić koji je vlasnik kompanije “Krajina klas” u sklopu koje posluje i lanac pekara “Manja”.

Obaveze

Iz Fonda navode da ne postoji starosna granica do koje neko može biti angažovan u pogledu da kao korisnik penzije istovremeno ima i status osiguranika po nekom od vidova osiguranja.

- Za penzionere gdje je prijava po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme plaćaju se sve obaveze budžetu u pogledu poreza i doprinosa, za ugovor o djelu plaća se porez i doprinos za PIO. Kada je u pitanju ugovor o privremenim i povremenim poslovima, plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje - pojasnili su iz Fonda.