Ukupni gubitak prihoda u šest ekonomija zapadnog Balkana zbog neprijavljenog rada je nekoliko milijardi eura.
Između 20 i 30 posto zaposlenih osoba na zapadnom Balkanu radi neprijavljeno, a oko 1.400.000 je ukupan broj neprijavljenih radnika. Prema posljednjem istraživanju Svjetske banke, skoro polovina, oko 49 posto preduzeća u regionu, takmiči se s firmama koje rade na crno.
Neformalno zapošljavanje je rad koji je sam po sebi zakonit, ali nije prijavljen vlastima u svrhe poreza, socijalnog osiguranja i poštivanja zakona o radu.
U BiH oko 30 posto građana radi na crno, što predstavlja najveći broj radnika neformalnog zaposlenja ako uporedimo s Albanijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.
Situacija je za nijansu gora u Crnoj Gori, gdje ima 33 posto radnika na crno.
Maja Handžiska-Trendafilova, šefica programskog odjela Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), kazala je da ovakav vid zaposlenja ima važnu ulogu u svim ekonomijama zapadnog Balkana, jer on dovodi do nepoštene konkurencije te često utiče na prava radnika i pristojne uslove rada.
- Ukupni gubitak prihoda u šest ekonomija zapadnog Balkana zbog neprijavljenog rada je nekoliko milijardi eura, što su znatna sredstva koja su mogla biti iskorištena za poboljšanje usluga ili infrastrukturne projekte - kazala je Trendafilova.
Pojašnjava da cijeli region pati od identičnog problema te da najbolji odgovor leži u strukturiranom, regionalnom pristupu ovom problemu koji nije zasnovan samo na sankcijama nego i na podsticajima za prelazak na formalno zapošljavanje.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, istakao je da je rad nacrno posljedica malih kazni, koje su čak i stimulativne za poslodavce da ne prijavljuju uposlene.
- Šteta po radnika je što nema penzijsko osiguranje, ali još gore je što nema zdravstveno osiguranje i što se ne može pravno boriti ako dođe do povrede na radu. Za rad na crno neki krive radnika, ali on je prisiljen da obezbijedi egzistenciju. Najveću grešku čini država, koja nema adekvatan inspekcijski nadzor i adekvatne kazne – kazao je Šatorović.
Naglasio je da poslodavac zapošljava na crno više zbog želje za ekstraprofitom nego što ne može plaćati doprinose i poreze. Dodao je da to dokazuje i činjenica da se rad na crno najviše dešava tamo gdje su plate najniže, a to su građevinska industrija, tekstil, ugostiteljstvo i trgovina.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže da siva ekonomija čini nesagledivu štetu po bh. ekonomiju, radnike i poštene poslodavce i remetilački je faktor.
- Međutim, nema adekvatnih mjera da se suzbije, da se neformalni rad formalizuje. Nije dobra mjera što vlast ne reaguje na sivu ekonomiju i vodi se, kao, očuvanjem socijalnog mira. Zbog sive ekonomije gubimo i radnu snagu, jer ljudi idu za bojim i sigurnijim poslom – dodala je Mišić.
Naglasila je da radnik nije odgovoran što radi nacrno, jer je prinuđen da bira između "imati hljeba" i "nemati hljeba".
- Procjenjuje se da se zbog sive ekonomije gubi do trećine bruto društvenog proizvoda, što su milijarde maraka, te trpe fondovi penzijskog, zdravstvenog osiguranja, socijalni fondovi, kao i prihodi u budžetima koji bi se mogli iskoristiti za projekte - kazala je Mišić.
Rad na crno kontrolišu inspektori i često iz poreskih uprava čujemo da su u kontrolama zatekli neprijavljene radnike i izrekli kazne poslodavcima.
No, očito sivoj ekonomiji ne mogu stati ukraj. Istovremeno, inpekcije rada kubure s malo inspektora.
Napišite svoj komentar!