Analiza uspjeha učenika osnovnih škola pokazala je da je čak 77,64 odsto učenika postiglo odličan ili vrlodobar uspjeh, odnosno skoro polovina učenika je postigla odličan uspjeh.


Iz Republičkog pedagoškog zavoda kažu da ovakvi rezultati pokazuju da sadašnji način ocjenjivanja ima nedostataka i upozoravaju da nastavnici moraju napustiti tradicionalni način ocjenjivanja kako bi ono na najobjektivniji način odslikavalo znanje učenika.
“Stručnjaci kažu da ocjene u jednom odjeljenju, razredu, školi ili generaciji trebaju odslikavati Gausovu krivulju, a tome samo odgovara uspijeh učenika srednjih škola trećeg stepena. Sadašnji način ocjenjivanja je tradicionalni i uglavnom svodi na ispitivanje učenika”, navode iz zavodu.
Nepohodno je kažu, prihvatiti savremeni pristup ocjenjivanja koji podrazumijeva planiranje, praćenje toka nastave i učenja, registrovanje podataka o napredovanju učenika, saopštavanje povratnih informacija učenicima i roditeljima i vrednovanje realizovane nastave.
Da poplava odlikaša i vukovaca nije stvarni odraz znanja, pokazale su i analize RPZ, koji je prije četiri godine vršio eksternu provjeru učenika devetih razreda iz metematike i srpskog jezika. Tada je uočena velika razlika između eksterne provjere postignuća i zaključnih ocjena koje su bile veće.
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS našalio se da je prosjek jedne škole danas 5,5.
“Dok sam predavao matematiku, prosječna ocjena bila je ispod 2,5 na polugodištu, a na kraju za nijansu bolja i svi smo imali slične brojke. Samo jednom mi se desilo da mi prosjek bude malo preko trojke ali to nije ni blizu 4,28 koliko danas negdje imamo prosjek iz matematike”, rekao je Gnjatić.
Dodao je da na ocjenjivanje utiču roditelji jer vrše pritisak na nastavike, zbog čega padaju pod njihov uticaj i daju ocjene više od zasluženih.
“Evo vam najbolji primjer, moju koleginicu proganja jedan uvaženi ljekar, šalje joj inspekcije zato što njegov sin ima trojku, a on smatra da to treba biti četvorka. Upravo zbog takvih primjera moje kolege daju četvorku i peticu da ne bi imali probleme”, kazao je Gnjatić.
Dodao je da bi nastavnik trebalo da bude samostalan te da prosvjetari treba da podrže jedni druge, ali da je praksa pokazala da se dosta njegovih kolega “otima” za djecu uticajnih građana kojima žele biti razredne starješine.
“Jedne godine od 29 đaka dao sam 14 jedinica na polugodištu, nakon čega su me kolege prozivale na školskom odboru”, ističe Gnajtić i dodaje da se treba više poraditi na edukaciji nastavika sa posebnim akcentom na ocjenjivanje.
Kako ističe Miroslav Popržen, predsjednik aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, puno se vještina određuje brojčanim ocjenama što ranije nije bio slučaj pa prosjek “izvlače” likovno, muzičko, fizičko, tehničko, demokratija, a one su ranije bile opisne i nisu uticale na uspjeh.
“Kamo sreće da su ocjene odraz znanja”, kaže Poržen i dodaje da postoje i subjektivne okolnosti, jer su nastavnici pod ogromnim uticajem roditelja i okoline jer je uspjeh i osnovne škole jedini faktor upisa u srednju.
Ističe da su ogromna prava data svima osim nastavnicima, koji nemaju nikakv mehanizam zaštite i u nezavidnom su položaju.
Vesna Bogičević direktor SŠC “Milutin Milanković” u Milićima kaže da je prosjek njene škole 3,44 te da za škole koje imaju previsoke ocjene postoji inspekcija koja se može pozabaviti time da li je to relevantno.
Bojana N. iz Gradiške iznenađena je jer se njena komšinica koja je vukovac dugo dvoumila oko upisa fakulteta jer joj deficitarna zanimanja nisu odgovarala jer joj većina predmeta “ne ide najbolje”.
Prosvjetari se nadaju da će uvođenje male mature donijeti promjene jer će se pored uspjeha iz osnovne škole pri upisu u srednju vrednovati i test znanja.
Nezavisne novine